Izrada ogrijevnog drva

Tomo Vinković Požega je napisao/la:U zimi se znojiš praveći drva za iduću zimu, najkasnije u rano proljeće, ali po mome bolje godinu unaprijed. I jako je bitno precijepiti takva drva odmah, posebno ako imaš bukvu, grab ili sl. Iskoristivost je puno bolja.

I još jedan savjetić-ako praviš drva na vrijeme da se dobro osuše, ne treba ih previše usitnjavati cijepanjem, bolje je da su krupniji komadi. Kod sirovih ili polusuhih je obrnuto, moraš sitnije cijepati da bi uopće gorila. Ja ih uvijek ostavim malo krupnije, pa ako treba koji komad precijepiti prije stavljanja u peć, nije problem. A ako iscjepaš presitno, spojiti ih ne možeš, a suha sitna samo "planu".

Ruideru,

obrati pažnju na boldani dio citata. To sam čul i od šumarskih radnika. Posebno je osjetljiva bukva.

Nažalost i meni se često dogodi da drva ostanu srušena nekoliko mjeseci u šumi prije nego ih dopremim doma i raskalam na sitno. Obično zna zeznuti loše vrijeme (put) krajem zime.

Drvo je potrebno što prije precijepiti kako bi se udio vlage brže smanjio jer tako izbjegavamo truljenje drva koje izazivaju bakterije u drvu, a koje djeluju samo pri visokoj vlažnosti. Po mome iskustvu, bukva i grab su posebno osjetljivi na necjepanje, ako dugo ostanu neiscjepani počnu truniti. Vrlo je bitno barem prepoloviti svaki okruglaš. Kod hrasta nije takav slučaj, ali ga je svejedno bolje precijepiti.

"Drvo koje se koristi za ogrjev u obiteljskim kućama ne bi smjelo imati udio vode veći od 25%. Svako drvo sa većim postotkom vlage dovodi do pada temperature ispod optimalne, što uzrokuje povećanu količinu dima te je moguće i oštećenje samog dimnjaka. Također, korištenjem prevlažnog drveta opada i njegova ogrjevna vrijednost, a samim time i proizvedena toplina, budući se dio energije sadržane u drvetu troši na isparavanje vode (0,68 kWh/kg vode).

Postotak vlage u drvetu igra izuzetno veliku ulogu na ogrjevnu vrijednost drveta. Svježe pripremljena drva sadrže čak i do 50% vode u svojoj težini pa je sukladno tome i njihova ogrjevna vrijednost vrlo mala. Smatra se da ogrjevno drvo postiže potrebnu suhoću, ovisno o vrsti drveta, tek nakon jedne do dvije godine skladištenja. Procjenjuje se da je iz cjepanice prosječne veličine s početnim sadržajem vlage od otprilike 50% potrebno prije upotrebe izvući 475 ml vode, odnosno, gotovo pola litre. Kako je drvo prirodni materijal, podložno je prirodnom procesu raspadanju, stoga je potrebno u što kraćem roku postići optimalni udio vode u iznosu od 20%."


Izvor - http://www.zelenaenergija.org/clanak/grijanje-na-drva-kako-povecati-energetsku-iskoristivost-drveta/2540

Pozz

U južnoj Dalmaciji drva se prodaju na kila.

He, onda je prodavatelju bolje prodavati sirova, a kupcu bolje kupovati suha, ako je ista cijena. Kako se to važe, kolika je cijena kilograma ili tone? Mislim da sam čuo neke priče oko razloga takve prodaje, navodno da su drva pregrbava da bi se slagala u metraše pa prodavala po prostornoj jedinici?

Pretpostavljam da je onda cijena vezana, osim na vrstu, također i na vlažnost drveta. Princip kao kod kukuruza.

Kod nas većina šume raste na kršu pa u sebi ima jako malo vlage.
To drvo se brzo suši i nakon jedne bure(suhog sjevernog vjetra) je spremno za loženje.
Dosta je teže i kaloričnije od ovog drveta koje raste u  ravnici i dubljoj zemlji.
Kad slučajno ostane za iduću sezonu onda gori ko barut izgori u sekundi.

Ivanhu, nismo se razumijeli. KAd sam pričao, da usitnjavam i vozim u kuču, to sam mislijo ,da razpilavam metrice, koje se suše pokrite na zraku sa ploščami od krova kuče. A gaber, ak putiš ga mijesec dana na suncu neprekalan, onda se kod cijepanja može sam bog razplakati. To bilo kod mog komšije.

Virojatno je skuplje drvo u dalmaciji i zbog manje količine drva, kao u unutaršnjosti zemlje. A i teže se zložijo na kup, kao več kažete. Tamo u večini ne rastu debele, ravne bukve.

Pozdrav, plan sa kamionom propao, skupo mi. Nauo u tomu pun rezervoar dovuko sam 5 tura, imam jos 2, a jos goriva ima Zato sto niz strmo smanjim gas skoro skroz, a ruda koci tako da se traktor ne zaletava. I desila mi se jedna situacija, natovario sam malo vise i ruda se savila. To sam mislio da ce mi se desiti al nema veze, na zimu cu pojacati.

Dobro si se odlučijo. PA zato imamo traktore, nek nešto radijo, al mi se radi vozimo hehe. Samo ti vozi.
NE bi ja htijo osijetiti snage tvojih ruka, gledajuč na to, da si ovakve mokre trupce podigavao gore. PA izgledati u živo moraš kao kakav ICB
Ej momak, imaš ti još jako zdravi krst-leđa.

Znači zakočiš prikolico nizbrdo? Po mome ni ne bi trebao, pošto ima kotače jako straga, pa pritiska na osovino jako nizbrdo...No a sigurno voziš da.

Ma dugo smo se premisljali i onda na moje insistiranje odlucili da vozimo sa tomom. Ma lako to ide, dovaljam do prikolice, uspravim, naslonim i ubacim Otac nekad pomogne, ali njeg bole ledja pa ne moze stalno. Vise je tu samo ako mi se sta nedaj Boze desi. Nisam nesto razvijen uzivo, al imam snage dosta

Zakocim jer su mi slabe kocnice u tome, koci samo lijevi i to 20%. Pomogne dosta, jako slabo kocim sa traktorom.

Kočnice na traktoru se koriste uglavnom kad treba stati. Ostalo se koči motorom. No, ponekad se zbog jače kratke nizbrdice "ne isplati" šaltati pa si malo pomognemo kočnicama.
Uglavnom kočnice moraju biti ispravne, pogotovo da oba kotača jednako koče. To može biti jako opasno i sredi barem to jer znam da TV ima slabe kočnice.
Kad sam ja sa TV-om vozil teže terete, nizbrdo sam prikolicu tak zažlajfal da je traktor lagano vukel nizbrdo.
kad sam stisnil kvačilo, zaustavil sam se bez kočnice. Znam da je to druga krajnost, ali koristil sam je samo na prometnim uskim cestama. Nikad ne znaš tko može autom iza zavoja brzo doći prema tebi.

Sve ja to znam, ali idem drugom brzom i kada traktor krene da se zaletava onda malo prikocim da smirim motor. Kocnice cu srediti pri kraju mjeseca, kad dodje plata

Ja vintu koristim samo u sumi, rijetko naidje koji pjesak, a pogotovo vozilo Mada imao sam situaciju kad sam isao uzbrdo prazan, da mi je iza krivine naisao u susret Lkt koji nema kocnice, jedva smo se mimoisli da se ne sudarimo. Bilo je za dlaku

Eto vidiš, to su te nepredviđene situacije. Murphy uvijek vreba.

Neznam, koje imaš kočnice, dal su iste ko na TV418, al u svakom primeru bez izjeme trebaju obadvije kočiti isto, jer nemaš hidravličkog volana i zglob imaš, pa ti onda zaokreta volan, odmah, kad kočiš. Još je gore, ak sa težinom na dole kočiš. BAr doboše obrusi, i poluge vučenja kočnic malo namaži, da se dobije bolji učinek. NA vijcima štelovanja ustvari isto snago kočenja. Ak je model kočnic 418, onda nešto superiornog nečeš napraviti, al za dosta procentova češ izboljšati stvar.

Čovijek, zašto ne nakekaš direktno u šumi na manje dijelove drv, da češ lakše podigavati stvar. JA uvijek tako napravim, jer leđa sa velikom brzinom odkazivaju, pa treba spašavati, što se spasiti još da. Znam, da češ tako dosta produžiti preživijeto vrijeme u šumi, a piti i jesti ne možeš hodati uvijek svakog pola sata kuči, al možeš si voziti sa sobom nekvu stolicu, alate, piče, jesti, no bar tako bi ja napravijo. Samo jedno je istina, ovih trupaca ne bi ja dizao rukoma cijelih. A čuvaj se sad, kad si zdrav. KAd si uništen, prekasno je.

Ja misim da su iste, probao sam ih podesavati, ali lijeva koci vise, zato sto mi je otisao semring kod desnog dobosa. Najvjerovatnije je procurilo ulje u dobos i zato nece da koci. Do prije pola godine su radile perfektno.

Mislio sam rezati na manje komade, ali vrijeme je veoma lose, pa sam zurio, i ovo sam jedva uspio prije kise da dovucem, sve je mokro, da je palo jos malo kise ne bi izasao kuci nikako.

Onda je to to. Ulje.
Da, kiša zaoštri situaciju uvijek. Najgore je kod sijena. A drva opet ne možeš voziti tada. Dat ču ti savijet: onda vozi, kad je sigurno suho- poljeti i pored napraviš u šumi i piknik!. NE čekaj jesenskih kratkih i vlažnih dana. Moj komšija cijelo poletje vozi drva, jer mu ista situacija kao kod tebe.

Ulje je 100%

Vozio bih ja rado drva u proljece, ali kod nas nema doznake za drva u proljece, samo u ovo vrijeme. Jedino ako kupis drva u trupcima na lageru onda mozes dobit u proljece, ali to bi me izaslo 3x skuplje.

I kod mene slabo ima doznake u proljeće, tamo negdje do 5-6 mjeseca. Onda u ljetu možeš dobiti. Zato si sad ili u zimi praviš drva za iduću zimu. I s tim drvima se ugriješ odlično.

Doznake? Što to znači? Označevanje drva, koje možeš odvesti za lož sa državne šume? MOže koj to objasniti sa jednostavnim riječima?

Upravo tako rieder. Jednom godisnje, negdje vise puta se to radi. Skupe se ljudi koji zele drva i sa sumarima odu u sumu i izaberu sebi stabla koja su pogodna za sjecu. Onda se ta stabla doznace, to jeste udare se specijanim cekicem i stavi plocica sa brojem stabla i izmjeri se precnik i visina. Onda dobijes uplatnicu od sumarstva koliko novca trebas uplatit. Kada se stablo obori, onda se panj udari cekicem i isto tako se drva pocekicaju, kako mi kazemo

Struka :roll:Za reider 1=poklic (stroka)

E "Tomica 420", kod nas ide to drugače. Šumarsko gospodarstvo dovede kamionom i raztovori ob putu trupce loše klase, koje nisu mogle u nekvu kvalitetnu izradu. Platiš po kubikima naravno. I onda ljudi piliju sami. NA panju ništa se ne prodava. Kad država ruši za sebe, ona sama odbere lošu kvalitetu za prodaju, i to dovaža svojim kamionom.
No, a ima i sitne robe u šumi, koju posakupijo ljudi. A to su oni, koji koga poznaju. Meni, kao nikome poznati, šumar, koj ima sve preko ni ne podigne telefona, ili sipava same laži. Dođem, dođem, al da uvijek onome sitome, koji ga zalaga ko zna čim. Ima te za doslovno budalo. Komšija ima oko 50 d o80 metara drv na dvoru, a meni nije šumar ni jedne dreve srušene u snijegolomu dao. Pa maka pao vrh na našu zemlju.
Znači, gore od Bosne. Srečom imam šumo sam- i isto tako preživim i imam, što zaradim svojim vlastitim rukama.

Korupcija na svakom koraku. Zato je nateže dobiti drva kod domaćeg šumara, jer je njemu teško nekaj tražiti i uzeti od svojeg susjeda. Rađe pronalazi razne izgovore.

Samo sam 2 put do sada kupil trupce kod šumarije. Jedanput je dopelano kamionom pa smo brat i ja podijelili popola, a drugi put mi je šumar prodal trupce koji su bili iz šumski put. Te sam odmah rezal na kratko i vozil doma. Dobro sam ih upamtil, jer sam baš tada pripremal dvoriše za asfaltiranje pa ih nisam odmah raskalal. Nakon 3 tjedna na suncu bila je muka ježeva s kalanjem. Onda još nisam u centralnom ložil na drva nego na plin pa sam trebal drva samo za loženje u kuhinji. Nisam ih potrošil 3 godine. One kaj su ostale za kraj više nisu imale gotovo nikakve ogrijevne vrijednosti.

Od poslije spremam samo iz svoje šume.

TAj komšija vozi drva od malo dlje, ne pored moje granice. Ove drve ima "rezervirane" opet drugi šumarov ritolizac.

Kurupcija da, ali jedno je (neznam po SR-HR ) "požrešnost". Nekome uvijek, drugome nikad, znaš. A taj komšija ima inače i svoju šumu veču od naše. A čovijek, koj "kopa", kao ja kažem, ima preko 60 godina, pa tako jako dugo svega, što kopa, ne bude trebao, zato me zaista ni ne boli glava za to. Ne bude mogao ni potrošiti. Možda ima namen dugo živjeti. Imam što imam, pa je za mene dovoljno, a za druge za sobom, ne budem "kopao na kup".
A ako sam iskren, ja tog posla, kojeg komšija preuzme, ni ne bi mogao, pa maka ima jih on preko 60, al ja dosta manje, ak mu je sin godinu stariji od mene. On ima vitlo, i ima ljude, koje možedu i znaju raditi sa strojevima, pa naprave akciju, i sakupijo svi u jednoj akciji za sve. A ja sam sa mojim ljudima, koji jesu mi na volju, jedva dovedem drva kuči sa svoje šume 100 metara izpod kuče sa doline znaš. Gledajuč i na razpoložljive strojeve, koje imam. To je tada za nas jedno najtežih poslova kod kuče, pa se svi malo bojimo, kad postigne to vrijeme na prolječe.

NEznam, dal sam več kazao ovu sliku, il je negdje u drugi temi. Postavim ju ponovo. Piljenje drv ovog mijeseca. ZA ove posle Tomo je zakon. Prikolico guram skroz šupu u drvarno skroz hodnik širine 2 metara rikverc. Ovom TV ju najviše zamijerim, da se, kad ga napustim na dole postavljenog sa prikolicom, zloži na slovo L, kao zmija sam od sebe.