Agro Forum za agrar i selo
Dobro došli svi koji vole agrar & selo.

Internet Agro Forum posvećen je ljubiteljima agrara i sela bio to svakodnevni posao i život ili jednostavno ljubitelji agrara i sela. Tu smo sa ciljem međusobne suradnje u savladavanju životnih zadaća u agraru tako i u kreiranju budućnosti našeg agrara. Svaki savjet iz agrara je dobro došao.

Sloga je naša budućnost.



Join the forum, it's quick and easy

Agro Forum za agrar i selo
Dobro došli svi koji vole agrar & selo.

Internet Agro Forum posvećen je ljubiteljima agrara i sela bio to svakodnevni posao i život ili jednostavno ljubitelji agrara i sela. Tu smo sa ciljem međusobne suradnje u savladavanju životnih zadaća u agraru tako i u kreiranju budućnosti našeg agrara. Svaki savjet iz agrara je dobro došao.

Sloga je naša budućnost.

Agro Forum za agrar i selo
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.

Kako do sredstava IPARD programa

Go down

 Kako do sredstava IPARD programa Empty Kako do sredstava IPARD programa

Postaj by Admin 13.01.16 23:06

2012 ( 22 )

01.06.2012

Kako do sredstava IPARD programa

04 LIPANJ

2012 Kako do sredstava IPARD programa

Stranice u tiskanom izdanju: 45 - 55

O IPARD programu, koji se od početka 2010. godine provodi u Republici Hrvatskoj, vjerojatno mnogi hrvatski poljoprivrednici i stanovnici ruralnih područja već su mogli ponešto saznati, jer predstavlja nastavak prošlog pretpristupnog programa SAPARD čija je primjena završila krajem 2009. godine.

IPARD program je dobio pozitivno mišljenje 19. prosinca 2007. godine na Odboru za ruralni razvoj u Bruxellesu te je 25. veljače 2008. godine EK usvojila IPARD program za Republiku Hrvatsku. Prvi natječaj za mjere 101 i 103 IPARD programa raspisan je u siječnju 2010. godine, a do sada je raspisano ukupno 13 natječaja, od čega 7 za mjere 101 i 103 te po 3 za mjere 301 i 302. U trenutku objave ovog priloga u tijeku je i novi, 8. natječaj za mjere 101 i 103.

IPARD je pretpristupni program Europske unije za razdoblje 2007. – 2013. godine, a sastavni je dio IPA-e (Instrument pretpristupne pomoći), čiji su osnovni ciljevi pomoć državama kandidatima i državama potencijalnim kandidatkinjama u njihovom usklađivanju i provedbi pravne stečevine EU te priprema za korištenje budućih EU fondova.

Stvaranje financijskih obveza, a time i raspisivanje natječaja bit će moguće sve do kraja 2013. godine, što IPARD razlikuje od ostalih pretpristupnih fondova, koji završavaju s danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji. IPARD program se provodi na cijelom području Republike Hrvatske, osim ako propisani kriteriji pojedinih mjera ne ograničavaju njegovu primjenu.

Tri prioriteta IPARD-a

Dosadašnji tijek provedbe pokazuje sve veći broj prijava sa svakim novim natječajem, no što je daleko važnije, bilježi se i sve veći broj kvalitetnih prijava koje u konačnici rezultiraju i potpisivanjem IPARD ugovora. IPARD program provodi se kroz tri prioritetna cilja, unutar kojih se nalaze različite mjere.
Prioriteti su:

1. Poboljšanje tržišne učinkovitosti i provedbe standarda Zajednice

2. Pripremne radnje za provedbu poljoprivredno-okolišnih mjera i lokalnih strategija ruralnog razvoja.

3. Razvoj ruralne ekonomije

Prvi prioritet „Poboljšanje tržišne efikasnosti i provedbe EU standarda“ ima za cilj poboljšati tržišnu učinkovitost i provedbu standarda Zajednice na području zaštite okoliša, javnog zdravstva, zdravlja životinja i biljaka, dobrobiti životinja i sigurnosti na radu, a provodi se kroz dvije mjere.

Osnovni cilj ove mjere jest dostizanje standarda Zajednice koji se odnose na zaštitu okoliša, javnog zdravstva (zdravstvena ispravnost hrane i kakvoća hrane), zdravlja životinja i bilja, dobrobiti životinja i sigurnosti na radu. Ova je mjera, uz mjeru 103 IPARD programa hrvatskim poljoprivrednicima već dobro poznata, budući da obje predstavljaju nastavak mjera 1 i 2 koje su jedine bile akreditirane u prošlom pretpristupnom programu – SAPARD-u. Ulaganja unutar ove mjere su dozvoljena u sljedećim sektorima:

• sektor mljekarstva

• sektor govedarstva

• sektor svinjogojstva

• sektor peradarstva

• sektor jaja

• sektor voća i povrća (uključujući gljive)

• sektor žitarica i uljarica.

U sektorima mljekarstva, govedarstva, svinjogojstva, peradarstva i jaja dozvoljena su ulaganja u:

1. izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje objekata za držanje muznih krava i/ili mliječnih ovaca i/ili mliječnih koza; tov goveda i/ili držanje krava dojilja (sustav krava-tele); objekata za držanje krmača i/ili tovljenika; objekata za držanje peradi (tov pilića, uzgoj nesilica teških linija) uključujući opremu za sprječavanje širenja bolesti ptica; objekata za držanje kokoši nesilica i/ili uzgoj pilenki lake linije ključujući opremu za sprječavanje širenja bolesti ptica.

2. izgradnju i/ili rekonstrukciju skladišnih kapaciteta za stajski gnoj uključujući opremu za rukovanje i korištenje stajskog gnoja

3. izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje građevina za obradu otpadnih voda, popratnih energetskih objekata, uključujući uređaje za obradu otpadnih voda i opremu za sprečavanje onečišćenja zraka

4. izgradnju i/ili opremanje bioplinskih postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora (gnojiva i drugog organskog otpada) na farmi.

Uz ova, u sektoru govedarstva je prihvatljivo i ulaganje u opremu za fiksno ograđivanje travnjaka, a u sektorima svinjogojstva, peradarstva i jaja i ulaganja koja su neophodna za usklađivanje s IPPC Direktivom (2008/1/EC) u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša („Narodne novine“ br. 110/07) i Uredbom o postupku utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša („Narodne novine“ br. 114/08), bez obzira na kapacitete u trenutku prijave, ali bez mogućnosti njihova povećanja.
Da bi ostvario pravo na navedena ulaganja korisnik na kraju ulaganja mora imati objekt kapaciteta, odnosno broj životinja kako slijedi u tablici. U svim od navedenih sektora, korisnicima koji u trenutku prijave imaju više od navedenog najvišeg kapaciteta za držanje životinja, dozvoljena su isključivo ulaganja u izgradnju i/ili rekonstrukciju skladišnih kapaciteta za stajski gnoj uključujući opremu za rukovanje i korištenje stajskog gnoja kao i u izgradnju i/ili opremanje bioplinskih postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora (gnojiva i drugih organskih ostataka) na farmi.

Sektor voća i povrća

Dozvoljena ulaganja u sektor voća i povrća na poljoprivrednom gospodarstvu:

a) ulaganje u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje staklenika i plastenika (samo polietilenska folija min 200 mikrona) za proizvodnju voća i povrća te objekata za proizvodnju gljiva

b) ulaganje u specijaliziranu opremu za berbu, sortiranje i pakiranje voća/povrća/stolnog grožđa

c) ulaganje u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje objekata za skladištenje voća i povrća, uključujući ULO hladnjače

d) ulaganja u sustave za zaštitu od tuče (uključujući računalnu opremu) za voćnjake i stolno grožđe

e) ulaganja u podizanje novih i/ili restrukturiranje postojećih nasada voća i stolnog grožđa

f) ulaganja u restrukturiranje postojećih nasada vinskih kultivara (sorti) grožđa i maslina (novo podizanje nije dozvoljeno)

g) ulaganje u izgradnju i/ili opremanje sustava za navodnjavanje na otvorenom za trajne nasade i površine pod povrćem, koristeći podzemne (izvori i bunari) i površinske vode (rijeke, jezera i akumulacije), izgradnja bunara.

Specifični kriterij

Za ulaganja u zaštićene prostore (točka a) korisnik mora imati kapacitet staklenika/plastenika od minimalno 500 m2 do maksimalno 10.000 m2 na kraju ulaganja, odnosno imati podnu površinu objekta za proizvodnju gljiva od najmanje 500 do najviše 10.000 četvornih metara. Nadalje, na kraju ulaganja je potrebno dokazati postojanje vlastite proizvodnje voća i/ili povrća upisane u Upisniku poljoprivrednih gospodarstava, dok kod ulaganja u proizvodnju gljiva korisnik mora biti upisan u Upisnik registriranih i odobrenih objekata pri Ministarstvu zdravlja. Uz ove maksimume, važno je napomenuti, vežu se sve površine zaštićenih prostora koje korisnik ima u vlasništvu, a ne površina novoizgrađenog objekta. Jednostavno rečeno, ukoliko objekte gradi početnik u plasteničkoj/stakleničkoj proizvodnji, sredstvima IPARD-a može graditi/opremati zaštićene prostore u maksimalnoj površini, dok će onaj tko npr. u vlasništvu već ima 7.000 četvornih metara zaštićenih prostora, iz IPARD-a moći izgraditi još 3.000.

Za sva ostala prihvatljiva ulaganja unutar ovog Sektora podnositelj mora imati vlastitu proizvodnju vezanu uz kategoriju ulaganja, upisanu u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava na početku i na kraju ulaganja na površini kako slijedi:

• Kategorija voće, vinski kultivari grožđa i masline – najmanje 2 ha do najviše 50 ha

• Kategorija povrće – najmanje 0,5 ha do najviše 30 ha

• Kategorija stolno grožđe – najmanje 0,5 ha do najviše 5 ha

Za sva ostala ulaganja, izuzev ulaganja u podizanje novih i/ili restrukturiranje postojećih nasada voća i stolnog grožđa te u restrukturiranje postojećih nasada vinskih kultivara (sorti) grožđa i maslina, gdje podnositelj ima kombiniranu proizvodnju (proizvodnja voća/vinskih kultivara grožđa/maslina/povrća/stolnog grožđa), mora biti zadovoljen minimalni kriterij jedne od proizvodnji, dok maksimalni kriterij ne smije prijeći niti u jednoj proizvodnji. Ulaganja u restrukturiranje postojećih nasada vinskih kultivara grožđa, odnosno krčenje i ponovnu sadnju, dozvoljena su ako je vinograd starosti do 30 godina ili zdravstveno neispravan, starosti do 30 godina i ako se hibridi ili postojeći dozvoljeni kultivari zamjenjuju s preporučenim, u skladu s Pravilnikom o nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze (Narodne novine br. 159/04, 14/05, 42/05, 62/05, 3/06, 37/06, 76/06, 44/07, 118/07, 133/07, 86/08, 117/08, 124/08, 148/08, 45/09, 153/09, 46/10, 129/10).

Sektor žitarica i uljarica

Dozvoljeno je ulaganje u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje objekata za skladištenje i sušenje žitarica i uljarica. Korisnik na kraju ulaganja mora imati kapacitet za skladištenje/sušenje od najmanje 100 t do najviše 1.500 t, a mora dokazati i postojanje vlastite proizvodnje upisane u Upisniku poljoprivrednih gospodarstava od najmanje 20 ha pod žitaricama i/ili uljaricama na početku ulaganja. I ovdje je, baš kao i kod izgradnje staklenika i plastenika, kriterij vezan uz kapacitet ukupnih objekata u vlasništvu podnositelja, a ne uz izgrađen/rekonstruiran objekt.

Korisnici sredstava i uvjeti koje moraju zadovoljiti

Korisnici sredstava IPARD programa u sklopu ove mjere su poljoprivredna gospodarstva u skladu s člankom 3. Zakona o poljoprivredi (Narodne novine broj 149/2009), a koja djeluju kao obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, obrt, trgovačko društvo ili zadruga registrirana za obavljanje poljoprivredne djelatnosti, upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava i obveznici PDV-a, 100% u privatnom ili sa do 25% državnog vlasništva, odnosno vlasništva jedinica lokalne i/ili regionalne (područne) samouprave ili Grada Zagreba. Kako bi bio prihvatljiv za ulaganja, podnositelj mora dokazati stručnu osposobljenost za bavljenje poljoprivrednom djelatnošću. Istu je moguće dokazati na nekoliko načina.  Obiteljska poljoprivredna gospodarstva i obrti:

• nositelj ili član obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, odnosno vlasnik obrta je upisan najmanje dvije godine u Upisniku poljoprivrednih gospodarstava ili

• nositelj ili član obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, odnosno vlasnik obrta ili jedan od stalno zaposlenih u obrtu ima završenu srednju školu ili fakultet iz područja poljoprivrede, šumarstva, veterinarstva, prehrambene industrije ili ekonomije ili

• nositelj ili član obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, odnosno vlasnik obrta ili jedan od stalno zaposlenih u obrtu ima završen program osposobljavanja za poljoprivredno zanimanje verificiran od Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta ili

• nositelj ili član obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, odnosno vlasnik obrta ili jedan od stalno zaposlenih u obrtu ima podatke o stručnom radnom iskustvu u poljoprivredi od najmanje 5 godina.

Pravne osobe

• najmanje jedan stalni zaposlenik ima završenu srednju školu ili fakultet iz područja poljoprivrede, šumarstva, veterinarstva ili prehrambene industrije ili ekonomije ili

• najmanje jedan stalni zaposlenik ima završen program osposobljavanja za poljoprivredno zanimanje verificiran od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta ili

• najmanje jedan stalni zaposlenik ima podatke o stručnom radnom iskustvu u poljoprivredi od najmanje 5 godina.

Potpora

Sredstva potpore za Mjeru 101 osiguravaju se iz proračuna Europske unije i Republike Hrvatske, od čega Europska unija sudjeluje sa 75%, a Republika Hrvatska sa 25% udjela. Po jednoj prijavi na natječaj, korisnik može tražiti potporu za prihvatljive izdatke koji nisu manji od 13.500 eura (100.000 kuna) dok za trajanja IPARD-a, u okviru ove mjere može tražiti potporu za prihvatljive izdatke koji ne prelaze 900.000 eura (6.5 milijuna kuna). Iznimku čini sektor jaja gdje maksimalna vrijednost prihvatljivih izdataka ne smije prijeći 2 milijuna eura (14.5 milijuna kuna), i to isključivo ukoliko se ulaganje odnosi na rekonstrukciju i/ili opremanje pogona (nabavka kaveza), vezano uz primjenu Direktive o dobrobiti kokoši nesilica, odnosno na izgradnju i/ili rekonstrukciju skladišnih kapaciteta za gnojivo i/ili nabavku opreme za rukovanje i primjenu gnojiva vezano uz primjenu Nitratne direktive.

Dakle, u slučaju ispunjavanja svih ostalih uvjeta, potporu mogu ostvariti svi oni čija vrijednost ulaganja nije manja od 100.000 kuna, dok vrijednost investicije može i višestruko nadmašiti najviše dopuštene iznose, s tim da će se potpora računati iz maksimalnih vrijednosti prihvatljivih ulaganja. Bazna potpora iznosi 50% od vrijednosti prihvatljivog ulaganja, a u određenim slučajevima iznosi i do 75% te vrijednosti. Tako na potporu u iznosu od 55% može računati mladi poljoprivrednik (nositelj OPG-a, obrtnik, odgovorna osoba u pravnoj osobi) koji u trenutku odobrenja potpore ima manje od 40 godina starosti, 60% potpore ostvaruju oni koji ulaganja provode na brdsko-planinskim područjima, 65% je potpora mladom poljoprivredniku na brdsko-planinskom području, a najviši iznos potpore (75%) ostvaruju oni čija se investicija odnosi isključivo na primjenu Nitratne direktive. Dozvoljeno je maksimalno pet prihvatljivih ulaganja po korisniku tijekom trajanja IPARD-a, a prijava za sljedeće ulaganje može se podnijeti tek nakon izvršenog konačnog plaćanja prethodne.

Mjera 103 – „Ulaganja u preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda u svrhu restrukturiranja tih aktivnosti i dostizanja standarda Zajednice“ Ciljevi unutar Mjere 103 su prilagođavanje poljoprivrednih i ribarskih preradbenih kapaciteta kako bi udovoljili minimalnim standardima Zajednice koji se odnose na higijenu, javno zdravstvo (zdravstvena ispravnost hrane i kakvoća hrane), dobrobit životinja, sigurnost na radu te zaštitu okoliša. Nadalje, ciljevi su unapređenje u području gospodarenja životinjskim nusproizvodima kroz ulaganja u sabirne centre za životinjski otpad, poboljšanje pristupa kapacitetima za preradu i otvaranje novih prodajnih kanala za primarne proizvođače u poljoprivrednom i ribarskom sektoru, unapređenje prerade i trženja primarnih poljoprivrednih i ribljih proizvoda, pojednostavljivanje natjecanja na domaćem tržištu uvođenjem novih tehnologija i inovacija te otvaranje novih tržišnih mogućnosti s naglaskom na usklađivanje sa standardima Zajednice.

Ulaganja unutar Mjere 103 su dozvoljena u sljedećim sektorima:

• sektor mlijeka i mljekarstva

• sektor prerade mesa

• sektor ribarstva

• sektor prerade voća i povrća

• sektor vinarstva

• sektor maslinovog ulja

Sektor mlijeka i mljekarstva

Dozvoljena ulaganja u pogone koji nisu usklađeni s EU standardima na području javnog zdravstva su:

a) ulaganja u rekonstrukciju i/ili opremanje postojećih objekata za poslovanje s mlijekom, uključujući rashladnu opremu za sirovo mlijeko na mliječnim farmama (gospodarstvima) i u sabiralištima mlijeka b) ulaganja u opremu za obradu otpadnih voda, filtriranje zraka i rashladne sustave

c) ulaganja u specijalna transportna vozila za prijevoz sirovog mlijeka s dodatnom opremom.
Kako je i vidljivo, izgradnja novog objekta nije moguća, osim u slučaju kada postojeći kapacitet (objekt) nije moguće uskladiti sa EU standardima na području javnog zdravstva. Tada postojeći kapacitet (objekt) mora biti zatvoren na kraju ulaganja što se dokazuje Rješenjem o brisanju iz Upisnika odobrenih objekata. Dozvoljena ulaganja u sektoru mlijeka i mljekarstva za pogone koji su usklađeni s EU standardima na području javnog zdravstva su:

a) ulaganja vezana za dostizanje EU standarda u zaštiti okoliša (obrada otpadnih voda, filtriranje zraka i rashladni sustavi)

b) ulaganja u rashladnu opremu za čuvanje sirovog mlijeka na mliječnim farmama (gospodarstvima) i u sabiralištima

c) ulaganja u specijalizirana transportna vozila za sirovo mlijeko s dodatnom opremom

d) ulaganja koja su neophodna za usklađivanje s IPPC Direktivom (2008/1/EC) u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša („Narodne novine“ br. 110/07) i Uredbom o postupku utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša („Narodne novine“ br. 114/08).

Sektor mesa

Dozvoljena ulaganja u sektoru prerade mesa za pogone koji nisu usklađeni s EU standardima na području javnog zdravstva su:

a) ulaganje u rekonstrukciju i/ili opremanje postojećih klaonica, rasjekaonica, hladnjača, objekata za proizvodnju mljevenog mesa, mesnih pripravaka i preradu mesa

b) ulaganje u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje centara (sabirališta) za sakupljanje otpada i nusproizvoda životinjskog podrijetla

c) ulaganje u opremu za obradu otpadnih voda, filtriranje zraka i rashladne sustave

d) ulaganje u opremu za zbrinjavanje otpada i nusproizvoda životinjskog podrijetla.

I ovdje je ulaganje u izgradnju novih objekata moguće isključivo onda ako se postojeći kapacitet (objekt) zatvara zbog nemogućnosti usklađivanja sa standardima Zajednice. Dozvoljena ulaganja u sektoru prerade mesa za pogone koji su usklađeni s EU standardima na području javnog zdravstva su:

Ulaganja vezana za dostizanje EU standarda u zaštiti okoliša (obrada otpadnih voda, filtriranje zraka i rashladni sustavi), i to:

b) ulaganja koja su neophodna za usklađivanje s IPPC Direktivom  (2008/1/EC) u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša („Narodne novine“ br. 110/07) i Uredbom o postupku utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša („Narodne novine“ br. 114/08).

Prihvatljivo je ulaganje u klaonice s minimalnim kapacitetom za 8 radnih sati za 20 grla goveda ili 50 svinja ili 50 ovaca i koza ili 5.000 peradi, a u centre (sabirališta) za sakupljanje otpada i nusproizvoda životinjskog podrijetla isključivo ukoliko se ista odvijaju do najviše 100 km od Križevaca, Pule, Slavonskog Broda, Benkovca i Splita.

Sektor ribarstva

Dozvoljena ulaganja u sektoru ribarstva za pogone koji nisu usklađeni s EU standardima na području javnog zdravstva su:

a) ulaganje u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje objekata za preradu riba, rakova, mekušaca i ostalih vodenih beskralježnjaka, uključujući opremu za hlađenje, rezanje, sušenje, dimljenje i pakiranje proizvoda i zbrinjavanje nusproizvoda, uključujući i softver (ili "računalnu opremu")

b) ulaganje u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje otpremnih centara i/ili centara za pročišćavanje živih školjkaša

c) ulaganje u opremu za obradu otpadnih voda, filtriranje zraka i rashladne sustave.

Dozvoljena ulaganja u sektoru ribarstva za pogone koji su usklađeni s EU standardima na području javnog zdravstva su:

a) ulaganja vezana za dostizanje EU standarda u zaštiti okoliša (obradu otpadnih voda, filtriranje zraka i rashladni sustavi)

b) ulaganja koja su neophodna za usklađivanje s IPPC Direktivom (2008/1/EC) u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša („Narodne novine“ br. 110/07) i Uredbom o postupku utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša („Narodne novine“ br. 114/08).
Prihvatljivo je ulaganje u objekte za preradu riba, rakova, mekušaca i ostalih vodenih beskralježnjaka, od najmanje 18 t kapaciteta godišnje.

Sektor voća i povrća

Dozvoljena ulaganja u sektor prerade voća i povrća su:

a) ulaganje u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje objekata za preradu (konzerviranje, sušenje, zamrzavanje) voća, povrća, maslina (isključujući maslinovo ulje), aromatičnog, začinskog i ljekovitog bilja, i gljiva, uključujući proizvodnju sokova, octa i voćnih vina (isključujući vino od grožđa) i proizvodnju ulja iz buča

b) ulaganja u opremu za obradu otpadnih voda, filtriranje zraka i rashladne sustave.

Sektor vinarstva

Dozvoljena ulaganja u sektoru vinarstva su ona u opremanje (oprema za filtriranje, stabilizaciju, linije za punjenje, automatsko etiketiranje i pakiranje) vinarija.

Kriterij prihvatljivosti:

1) Podnositelj mora biti upisan u Upisnik proizvođača grožđa, vina i voćnih vina, odnosno Vinogradarski registar.

2) U godini prije podnošenja prijave podnositelj mora imati godišnju proizvodnju u rasponu od 200 hl do 20.000 hl vina kategorije kvalitetno i/ili vrhunsko, u skladu sa Zakonom o vinu ("Narodne novine" br. 96/03).

Sektor maslinovog ulja

Dozvoljena ulaganja u sektoru maslinovog ulja su:

• Ulaganje u laboratorijsku opremu za osnovne kemijske analize maslinovog ulja.

• Ulaganje u opremu za preradu komine masline.

Za razliku od dosadašnjeg Pravilnika kojim je bilo odobreno ulaganje u opremu za preradu komine masline u kompost, izmjenama pravilnika i novom Listom prihvatljivih izdataka, prihvatljivo je ulaganje u proizvodnju ogrjevnih peleta od komine masline, što će sigurno pridonijeti i kvalitetnijem zbrinjavanju ove visokovrijedne sirovine.

Korisnici sredstava i iznos potpore

U mjeri 103 su korisnici sredstava obrti, trgovačka društva i zadruge, registrirani za obavljanje predmetne djelatnosti i obveznici poreza na dodanu vrijednost (PDV), u rangu mikro, malih ili srednjih poduzeća s manje od 25% u državnom vlasništvu, odnosno u vlasništvu jedinica lokalne i/ili regionalne (područne) samouprave ili Grada Zagreba. Prihvatljivi su korisnici i s manje od 750 zaposlenih ili s godišnjim prometom koji ne prelazi 200 milijuna eura također u sustavu PDV-a, s manje od 25% državnog vlasništva, odnosno vlasništva jedinica lokalne i/ili regionalne (područne) samouprave ili Grada Zagreba.

Mikro poduzeća imaju manje od 10 zaposlenih, a godišnji prihod i vrijednost imovine iz bilance manji od 2 milijuna eura. Mala poduzeća imaju manje od 50 zaposlenih, a godišnji prihod i vrijednost imovine iz bilance manje od 10 milijuna eura, dok srednja poduzeća imaju manje od 250 zaposlenih, godišnji promet manji od 50 milijuna eura, a vrijednost imovine iz bilance manju od 43 milijuna eura. U ovoj je mjeri potpora fiksna i iznosi do 50% od iznosa ukupno dozvoljenih ulaganja s tim da po jednoj prijavi podnositelj može tražiti potporu za prihvatljive izdatke koji nisu manji od 33.800 EUR-a (250.000 kn), a za ulaganja u sektoru vinarstva i maslinarstva u iznosu ne manjem od 13.500 EUR-a (100.000 kn). Korisnik za trajanja IPARD-a u sklopu mjere 103 može tražiti potporu, bez obzira na ukupnu vrijednost investicije, za prihvatljive izdatke koji ne prelaze 3,000.000 EUR-a (21,900.000,00 kn), osim u sektoru maslinovog ulja gdje prihvatljivi izdaci ne mogu prelaziti 500.000 EUR-a (3,650.000,00 kn).

Prioritet 3 – Razvoj ruralne ekonomije

Treći prioritet IPARD programa ima za cilj i povećati prihode ruralnog stanovništva kroz razvoj i diversifikaciju ruralnih aktivnosti na farmi i/ili izvan nje, stvoriti nove mogućnosti zapošljavanja kroz razvoj i diversifikaciju ruralnih aktivnosti na farmi i/ili izvan nje, očuvati postojeća radna mjesta, povećati opseg usluga za stanovnike ruralnog područja i poboljšati kvalitete usluga koje se pružaju te poboljšati socijalnu strukturu u ruralnim područjima. U sklopu ovog prioriteta razlikujemo dvije mjere.

Mjera 301 – Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture namijenjena je jedinicama lokalne samouprave koje prema popisu stanovništva iz 2001. imaju do 10.000 stanovnika, a omogućava ulaganja u sustav kanalizacije i pročišćavanja otpadnih voda, nerazvrstane ceste, protupožarne putove s elementima šumskih cesta i toplane na biomasu.

Mjera 302 – „Diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti“
Za razliku od mjera 101 i 103 u kojima je moguće prijavljivati projekte vezane uz ulaganja u razvoj poljoprivrednih gospodarstava te ona u preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda, nudi mogućnost ulaganja i u brojne nepoljoprivredne djelatnosti, poput ulaganja u:

• sektor ruralnog turizma,

• sektor tradicijski obrti,

• sektor izravna prodaja,

• sektor slatkovodnog ribarstva,

• sektor usluga,

• sektor prerade na poljoprivrednim gospodarstvima,

• sektor obnovljivih izvora energije.

Ruralni turizam

Hrvatska kao turistička zemlja, već desetljećima bilježi povećanje broja turističkih noćenja, a neke destinacije, prvenstveno na našoj obali, nezaobilazne su na svjetskim turističkim kartama. No, uživanje u moru i suncu te boravak u mjestima koja vrve brojnim turistima više nisu isključivo ono što gosti traže. Gostima je sve zanimljiviji boravak u ruralnim područjima, gdje mogu uživati u netaknutoj prirodi, okruženi životinjama, poljoprivrednim površinama, na kojima se mogu i kušati u nekoj poljoprivrednoj aktivnosti. U ovom je sektoru prihvatljivo ulagati u naseljima koja se nalaze u „C“ i „D“ kategoriji, sukladno Pravilniku o proglašavanju turističkih općina i gradova i o razvrstavanju naselja u turističke razrede, a u kojoj se kategoriji nalazi pojedino naselje/općina/grad, najbolje je provjeriti u lokalnoj turističkoj zajednici. Važno je naglasiti i kako korisnik mora biti registriran u skladu s propisima koji uređuju područja ugostiteljstva i/ili pružanja usluga u turizmu za djelatnost koju obavlja (Zakon o pružanju usluga u turizmu i Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti) i to u trenutku podnošenja prijave ukoliko potencijalni korisnik djelatnost već obavlja, odnosno po završetku ulaganja ukoliko se prijavljuju početnici.

Tradicijski obrti

U sektoru tradicijskih obrta dozvoljena su ulaganja u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje objekata u kojima se obavlja djelatnost tradicijskih obrta, uključujući objekte za pakiranje i trženje proizvoda tradicijskih obrta. Korisnici su svi obrtnici koji su registrirani u skladu s odredbama Pravilnika o tradicijskim, odnosno umjetničkim obrtima ("Narodne novine" 112/07). U slučaju ulaganja u tradicijski obrt koji se bavi proizvodnjom proizvoda namijenjenih ljudskoj prehrani, korisnik treba biti upisan u Upisnik registriranih objekata koji vodi Ministarstvo zdravlja.

Izravna prodaja

Prihvatljiva ulaganja u sektoru izravne prodaje su ulaganja u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje objekata za izravnu prodaju vlastitih poljoprivrednih/ribljih proizvoda i suvenira na poljoprivrednom gospodarstvu i proizvoda udruge/zadruge proizvođača u kojima gospodarstvo pripada kao član. Neka od prihvatljivih ulaganja jesu ona u izgradnju i/ili rekonstrukciju prostora za izravnu prodaju na poljoprivrednom gospodarstvu; izgradnju i/ili rekonstrukciju prostora za skladištenje proizvoda; opremu za izravnu prodaju i prodajna mjesta, opremu za pakiranje i etiketiranje proizvoda i dr. Uvjet koji mora biti zadovoljen kako bi ulaganje bilo prihvatljivo jest da je korisnik upisan u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava te da posluje sukladno odredbama Zakona o trgovini.

Slatkovodno ribarstvo

Prihvatljiva ulaganja u sektoru slatkovodnog ribarstva su ulaganja u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje kapaciteta za uzgoj slatkovodne ribe uz uvjet da korisnik ima povlasticu za akvakulturu koju izdaje Ministarstvo poljoprivrede, te da posluje prema odredbama Zakona o hrani i Zakona o veterinarstvu.

Sektor usluga

U ovom su sektoru prihvatljiva ulaganja u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje objekata za pružanje nepoljoprivrednih usluga u ruralnim područjima: IT centara, radionica za popravak strojeva poljoprivredne i šumarske mehanizacije, dječjih vrtića, dječjih igraonica, sportskih i rekreacijskih centara za mlade i odrasle. Ulaganja se mogu provoditi u naseljima koja imaju do 10.000 stanovnika.

Prerada na poljoprivrednom gospodarstvu

Pogoni za preradu na farmama pružaju značajnu mogućnost za diversifikaciju aktivnosti na gospodarstvima, kroz povećanje vrijednosti poljoprivrednih proizvoda, a s tim povezano i s  povećanjem prihoda poljoprivrednih gospodarstava. Mjesta su to i za zapošljavanje članova obitelji, čime se u velikoj mjeri utječe na smanjenje odlaska mlađeg stanovništva iz ruralnih područja.
IPARD program ovdje nudi mogućnost ulaganja u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje objekata za preradu, skladištenje i pakiranje proizvoda (od mlijeka, mesa, ribe, voća, povrća, ljekovitog i aromatičnog bilja i gljiva). U ovoj je mjeri sektor prerade, za razliku od prerade u mjeri 103, namijenjen malim poljoprivrednim gospodarstvima, koja imaju do 10 zaposlenih i koji uglavnom prerađuju poljoprivredne proizvode sa svoga gospodarstva, iako isto nije uvjet. Ovisno o ulaganju, potencijalni korisnik mora biti registriran u skladu s nacionalnim zakonodavstvom, a svi korisnici moraju biti upisani u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava.

Krajnji korisnici i iznos potpore

Korisnici sredstava mjere 302 IPARD programa su fizičke i pravne osobe, u rangu mikro poduzeća (oni s manje od 10 zaposlenika, odnosno s godišnjim prihodom, odnosno vrijednošću imovine manjima od 2 milijuna EUR), u sustavu PDV-a, 100% u privatnom ili do 25% u državnom vlasništvu, odnosno u vlasništvu jedinica lokalne i/ili regionalne (područne) samouprave ili Grada Zagreba. Sredstva potpore za ovu mjeru osigurana su u proračunu Europske unije (75%) i Republike Hrvatske (25%). Maksimalna ukupna vrijednost prihvatljivih ulaganja po projektu je 150.000 EUR (oko 1,09 milijuna kuna), osim za ulaganja u obnovljive izvore energije gdje maksimalna vrijednost ulaganja iznosi 675.000 EUR (oko 5 milijuna kuna), a potpora iznosi do 50% od tog iznosa. Jednostavno rečeno, vrijednost investicije može prelaziti spomenutih 150.000 eura, no potpora će u tom slučaju uvijek iznositi 50% od tog iznosa, odnosno 75.000 eura. Ukoliko se radi o projektima gdje je vrijednost prihvatljivih ulaganja manja od navedenog maksimalnog iznosa, potpora iznosi do 50% od te vrijednosti. Za trajanja IPARD-a u mjeri 302, korisniku je dozvoljeno poslati prijavu na 3 natječaja, za 3 različita projekta, od kojih samo jedan može biti vezan uz sektor obnovljivih izvora energije. Prijave nije moguće poslati istovremeno, već je prijavu za sljedeće ulaganje moguće podnijeti tek nakon što Agencija za plaćanja izvrši isplatu ugovorenog iznosa za ulaganje koje je bilo predmet prijave na nekom prethodnom natječaju.

Kako se prijaviti na IPARD?

Prijavu na natječaj za dodjelu sredstava IPARD programa, moguće je podnijeti nakon objave javnog natječaja, koji se prema unaprijed poznatom rasporedu, objavljuje u Narodnim novinama i na internetskim stranicama Ministarstva poljoprivrede i Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Podnositelj je dužan najkasnije u roku mjesec dana prije zatvaranja natječaja za dodjelu sredstava iz IPARD programa, Ministarstvu zaštite okoliša i prirode podnijeti zahtjev za izdavanje Potvrde o usklađenosti poljoprivrednog gospodarstva s minimalnim nacionalnim standardima i usklađenosti ulaganja s EU standardima. Uz zahtjev se predaje i Elaborat zaštite okoliša koji izrađuju pravne osobe koje imaju suglasnost za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša. Navedena potvrda predaje se zajedno s prijavom na IPARD natječaj. Vrlo je važno naglasiti kako se za svaku nabavku roba, radova ili usluga treba provesti Poziv na podnošenje ponuda, kako bi se, ovisno o njihovoj vrijednosti, prikupio odgovarajući broj ponuda. Sva tražena dokumentacija, zajedno s prijavnim obrascima, šalje se na adresu navedenu u natječaju. Za nepotpune prijave Agencija za plaćanja izdaje Zahtjev za dopunu kojim od podnositelja traži dostavljanje dokumentacije koja nedostaje, a u slučaju potrebe može Zahtjevom za obrazloženjem i/ili ispravkom tražiti od podnositelja dodatne podatke potrebne za dovršetak obrade prijave.

Ukoliko je utvrđena prihvatljivost ulaganja, priložena je sva potrebna dokumentacija, Agencija za plaćanja donosi Odluku o dodjeli sredstava, a potom slijedi i sklapanje Ugovora o dodjeli sredstava IPARD programa kojim se reguliraju međusobna prava i obveze ugovornih strana/potpisnika IPARD Ugovora i maksimalni iznos potpore. Tek nakon stupanja na snagu Ugovora, mogu započeti aktivnosti vezane uz ulaganje, izuzev pripremnih radova poput pripreme tehnološko-tehničke dokumentacije, izrade ekonomske dokumentacije i sl. Činjenicu kako se nije započelo s ulaganjem prije potpisivanja ugovora, utvrđuju kontrolori Agencije za plaćanja, kontrolom na terenu, kojom prigodom se provjerava sama lokacija ulaganja, dokumentacija vezana uz ulaganje, poslovne knjige i dr. Vrlo se često javljaju nedoumice kod potencijalnih korisnika, koji su već proveli neko ulaganje, primjerice, opremili štalu za uzgoj mliječnih krava, a po objavi natječaja bi zatražili povrat sredstava. Navedeno nije moguće. Nakon završetka ulaganja, korisnik predaje Agenciji za plaćanja Zahtjev za isplatu sa svom potrebnom dokumentacijom, nakon čega na teren ponovno izlaze kontrolori, kako bi utvrdili da su sva ulaganja provedena sukladno potpisanom ugovoru. Uvjet za isplatu sredstava jest da su svi računi koji se odnose na odabrane ponude u cijelosti plaćeni. Nakon izvršenog konačnog plaćanja, projekt sufinanciran sredstvima IPARD programa podliježe kontroli i tijekom petogodišnjeg razdoblja, a broj kontrola ovisan je o postotku s kojim je projekt sufinanciran. Ovdje vrijedi naglasiti kako je, pred kretanje u određenu investiciju, prije svega potrebno osigurati financijska sredstva nužna za provođenje ulaganja. Naime, potpore se u IPARD-u isplaćuju nakon provedenog ulaganja.

Svaki trud se isplati

Nakon što ste iščitali sve kriterije i upoznali se s potrebnom dokumentacijom, možda ste se zapitali „Ima li sav uloženi trud smisla?“. Odgovor je jednostavan – „Ima“. Uzmemo li u obzir visoke iznose potpora koje se mogu ostvariti sredstvima IPARD-a, svaki se trud isplati. Naravno, prije kretanja u samu investiciju trebate imati viziju. Naime, ulagati samo zato da biste ostvarili potporu nema baš prevelikog smisla. No, ukoliko biste svoju proizvodnju unaprijedili i bez obzira na IPARD, ulaganje svakako provedite. Najbolji dokaz uspješnosti jesu brojni odobreni projekti u različitim sektorima koji su uspješno aplicirali na neki od dosadašnjih natječaja za dodjelu sredstava iz IPARD programa. Svi oni koji će se na natječaj prijavljivati trebaju ishoditi niz Potvrda, Izvadaka, Rješenja. Bit će nužno pribaviti ponude za izvođenje radova izgradnje/rekonstrukcije ili opremanja, Izjave o podrijetlu robe i brojne druge. Treba voditi računa kako je za ishođenje ove dokumentacije potrebno dosta vremena, pa da ne biste zakasnili sa svojom prijavom, započnite odmah s njihovim pribavljanjem.

Nadamo se da smo ovim prilogom barem djelomično prikazali sve mogućnosti koje IPARD program pruža i pojasnili postupak same prijave.

Prilog je informativnog karaktera, a sve pojedinosti o provedbi programa, Pravilnike za svaku pojedinu mjeru kao i Vodiče za  korisnike, obrasce za prijavu i dr., možete pronaći na internetskim stranicama Ministarstva poljoprivrede (www.mps.hr) i Agencije za plačanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (www.apprrr.hr).

Izvor: Gospodarski list izdanje za selo i poljoprivredu.

http://www.gospodarski.hr/publication/2012/10/kako-do-sredstava-ipard-programa/7633#.VpbGyrbhCt8

_________________
Veseli  čovjek je kao sunce ; kuda god ide osvjetljava

www.aromaticno-ljekovito-bilje.webs.com

Sign by Danasoft - Get Your Sign

Admin
Admin
Admin
Admin

Broj postova : 3614
Join date : 11.12.2013

https://agro.forumhr.com

[Vrh] Go down

[Vrh]


 
Permissions in this forum:
Ne moľeą odgovarati na postove.