Orah

Općenito o orahu ….
Orah potječe iz Azije, a u Europu su ga donijeli rimski legionari. Ime oraha na latinskom je Juglans regia koje dolazi od "Jovis glans" (Jupiterov žir) + "regia" (kraljevski dvor), što ukazuje da je orah u rimskoj kulturi uživao veliki ugled. Zvali su ga i "kraljevskim orahom“ u narodu proglašavali hranom bogova. Hranjive vrijednosti oraha poznate su od davnina. Biblija u idealnu prehranu koju je Bog namijenio čovjeku svrstava orahe, odnosno orašaste plodove te žitarice i voće. Postoji dvadesetak vrsta oraha, ali dvije najpoznatije su perzijski orah (Juglans regia) koji potječe iz Azije i Dalekog istoka, i crni orah (Juglans nigra) koji je rodom iz Sjeverne Amerike.
Orah je listopadno drvo s razgranatom kupolastom krošnjom. Stablo naraste do 25 metara visine. Potrebno je 15 godina da drvo naraste i počne davati plodove. Prosječno drvo oraha daje plod 45 godina. Lišće oraha je šiljasto i velikih dimenzija. Kora mladog oraha je glatka i tamnosiva, a starija stabla imaju ispucanu i svjetliju koru. Cvjetovi oraha su sitni i neugledni i cvatu u travnju i svibnju. Plod oraha je okrugao, omotan zelenom ljuskom. Kad orah dozori vanjska ljuska se suši i puca pa plodovi ispadaju iz njega. Plodovi sazrijevaju u listopadu. Orasi rastu od jugoistočne Europe do Japana, u dijelovima Kanade, Kalifornije i Argentine.

Tekst je sa neta.

Koliko treba proći do prvih plodova oraha i zarade?

Link: http://www.gospodarski.hr/Publication/2015/16/koliko-treba-proi-do-prvih-plodova-oraha-i-zarade/8294#.VfCUGNLtlBf

Lp.

Dosta vremena, kod nas kažu da se orah sadi za iduću generaciju.

Pozdrav

Orah čak dosta brzo i raste ako je sve u redu, i dugo živi  samo plod vrlo kasno dođe, a ovi u linku u predhodnom postu bi ga već rušili nakon 25.godina a živi i po 80. godina i daje plod, naravno to za komercijalu nije isplativo, cijepljeni/kalemljeni orah je najbolje saditi ako se može naravno danas i tu ima muljare na veliko...

Čovjek stručnjak  sadi orahe po Europi..

Naš orah.

Pozdrav

Plod stabla oraha, stablo je od tetka kao i plodovi.

Pozdrav

Voćnjak u Turopolju Velika Gorica. Štete od mraza ne prevelike list je crn.

Imam ovogodišnje sadnice koje sam uzgojil doma u vrtu. Sad su još dosta male, od 25 do 40 cm. Još se samo dvoumim, jel da ih presadim ovaj mjesec, ostavim još godinu dana gdje jesu, ili presadim doma na bolju lokaciju. Doma je bolja zemlja i pod kontrolom su (eventualno zalijevanje), a ne mjestu gdje trebaju nastaviti trajni rast je teška ilovasto glinasta zemlja..
Ostavljanje na istom mjestu mi nosi dva problema. Prvo, niknule su uz red vinove loze (brajda). Drugo, nakon još jedne godine budu imale jaki korijen i teško ih je izvaditi. Zato sam razmišljal da ih presadim doma na povoljniju lokaciju i prilikom presadnje skratim centralni korijen.

Svaki prijedlog je dobro došel.

Planiraš ih kalemiti? Svakako bi ti preporučio kalemljenje jer se jedino tako može potpuno prenijeti genski materijal

Ne planiram. Orah dosta dobro prenosi osobine uzgojem iz sjemena. Nije mi nužno da je 100%. Imam neka iskustva na taj način i zadovoljan sam s prenešenim osobinama.
Kojoj moji ideji (ostanak na mjestu još godinu dana, presadnja doma uz skraćivanje korijena ili presadnja na trajnu lokaciju ovaj mjesec) daješ prednost?

E sad, što god napravio, ne može biti idealno dobro. Nabolje bi bilo sadnice ostaviti još jednu godinu na istom mjestu, a onda premjestiti na trajnu lokaciju. Ali ako ti na sadašnjem mjestu na kojemu su nikle stvarno smetaju, ili opravdano misliš da ćeš im oštetiti korijen prilikom vađenja (zbog skučenog prostora ili sl, ne znam točan razlog), možda je bolje premjestiti ih odmah.

Drugo pitanje-gdje? Ako ih premještaš na privremenu lokaciju, moraš računati na još jedno presađivanje, a svako nepotrebno presađivanje sadnice nije povoljno za nju jer odgađa početak napredovanja, te povećava rizik od sušenja. Ali s obzirom da su sadnice dosta malene, možda ih ipak premjestiti na privremenu lokaciju sa boljom zemljom gdje će se korijen bolje razviti, te ih držati pod češćim nadzorom. Moje skromno i nestručno mišljenje...

Hvala Tomo.

Polako se stvari kristaliziraju. Najizglednije je presađivanje ovaj mjesec na konačnu lokaciju. Mislim iskopati jame cca 1x1 m (ev. 0,8x0,8 m) dubine oko 70-80 cm. Meliorativno pognojiti s PK i u sredinu jame na 0,5x0,5 m ispod i oko korijena sadnice staviti kvalitetniju zemlju i malo svinjskog stakskog gnoja (njega imam) ispod i iznad korijena.
Sad još moram pronaći mjesto gdje bum nakopal kvalitetnije zemlje. Možda kupim par vreča zemlje za cvijeće.
Bi li bila dobra zemlja (površinski sloj) od zapuštene livade ili šumska zemlja? Vjerujem da je bogata humusom, a to je upravo ono kaj nedostaje na parceli kamo presađujem. Odem s prikolicom i lopatom natovarim oko 1 kubik, to nije puno posla.

Očito bum prvu godinu trebal redovito zalijevati. Srećom, parcela je svega 300-400 m udaljena od kuće.

Šumska zemlja apsolutno, površinski sloj, bogata je humusom od lišća. Susjeda koristi šumsku zemlju za presađivanje cvijeća u proljeće, mislim da je po kvaliteti više nego dobra za tvoju namjenu. I usput je besplatna.

Očito se bum, čim se vrijeme malčice sredi, trebal malo prošetati po šumi. Vjerojatno treba uzeti samo sloj do najviše 10 cm dubine.

Odustal sam od traženja zemlje u šumi i odlučil dopelati zemlju iz drugog voćnjaka. U njemu su orasi stari oko 15 godina, a zemlja je pjeskovita. Uzel sam samo površinski sloj dubine 10-15 cm.





Slike su na desnoj strani odrezane. Ne znam razlog, ali klikom na sliku prikaže se cijela.

Danas sam poslikal posađene orahe. Sad, kad nemaju lišća, izgledaju jako mali. Nadam se da se kroz zimu buju primili i na proljeće potjerali. Oko njih planiram posijati lucernu. Ako netko zna kak spriječiti rast korova u lucerni bez herbicida, bil bi jako zahvalan za savjet.

Ja sam uzeo šejnovo-cijepljene 1,5m-2g, sadnja ovčije đubrivo, mivka, zemlja, sadnica, zemlja, mivka, ovčije.... zemlja.
Na koji način dobijete sadnicu iz ploda oraha.'

10 kom plodova sam prošlu jesen posadil u vrtu i 4 kom u male teglice za cvijeće. Kad je u zimi zatoplilo čak sam ove u teglicama stavil u hladnjak. No tu se dogodil Murphy. Zaboravil sam zalijevati. U proljeće je od 4 kom u hladnjaku jedan pustil klicu i presadil sam ga u vrt. Od onih 10 iz vrta 4 su niknula.
Pošto u vrtu ima dosta zemljišnih štetnika, između ostalih i voluharica, odlučil sam se na presađivanje sada, iako su još jako mali.
Zanimljivo je da je korijen cca 4 puta duži od stabljike.

Nadam se da sam malo pomogel.

Napraviš gredicu (ili samo skineš travu) da nema trave položiš plodove oraha na zemlju-prekriješ lišćem do 10cm na proljeće sadnice super.

U zemlju. Problem se pojavi kad su česte oscilacije temperature tijekom zime. Naime, orah treba proći period stratifikacije da bi pustil klicu. Proguglaj malo jer sam zaboravil iznad koje vrijednosti se ne smije podići temperatura u neprekinutom nizu x (zaboravil) dana.
Uglavnom neke zime je klijavost jako dobra, a neke druge nijedan (moje iskustvo).

Položiš na zemlju.

U zemlju i na njih oko 5 cm zemlje.

U prirodi nebi nikad niknuo-ko će ga zakopat 5cm.

Nije štos u 5 cm nego u uvjetima koji se trebaju poklopiti d bi orah niknul. Prošla zima je bila povoljna. U voćnjaku imam desetak samoniklih, a nekoliko proteklih zima, nijedan.
Možeš ih ti samo pobacati i još pozvati vjeverice na gozbu.

Ja sam stavljao u sitni pijesak (mivku) u podrum (klet) niknu samo je problem adaptacije istih.
Jedan stari kalemar voćar mi je rekao da slušam prirodu (na zemlju pa list) i oni su već adaptirani na vanjske uvjete. Kod njega su klijali skoro pa svi.