Gnojidba vinograda

općenito o gnojidbi vinograda

Evo nekako se malo snaša,,pa več kad je otvorena tema pa da nešto i napišemo,..
Ja osobno imam svog gnjoja pa svake druge godine gnjojim brajde (vinograd),koristim konjski gnjoj i redovno bacam Kan,Npk i ureu...
Evo koja slika kako to izgleda kod nas,,mada su slike od godine iza,,,ali poslužit če,...

Nedozvoljava slike stavit 7 dana kako novom članu pa čemo morat sačekat..

Eto krenulo je nekako fala kolegi na pomoči..

Gnojidba vinograda važna je agrotehnička mjera prijeko potrebna za postizanje redovitog rasta i rodnosti vinove loze. Unošenje biljnih hraniva u tlo ili preko lista u pojedinim fenološkim fazama razvoja osigurava lozi normalno odvijanje metabolitičkih procesa.



Gnojidbom popravljamo kemijska svojstva, mikrobiološku aktivnost, vodo-zračni režim te ukupnu plodnost tla. Ako nedostaje pojedinog elementa tijekom vegetacije na lišću i mladicama loze javljaju se karakteristični simptomi na osnovi kojih se može utvrditi koji makro ili mikroelement nedostaje.

Osim vizualno, nedostatak pojedinih elemenata u tlu utvrđuje se kemijskom analizom tla i kemijskom analizom lišća u laboratoriju.

Kod vinograda u rodu analizu tla potrebno je obavljati svakih nekoliko godina kako bi se utvrdili nedostaci pojedinih makro i mikroelemenata u tlu.

Tijekom vegetacije mogu se mikroelementi i makroelementi nadomjestiti primjenom tekućih gnojiva.

U vinogradima, koji se uzgajaju na jako propusnim tlima i u kojima često ispiranje hraniva, preporučuje se u osnovnoj i dopunskoj gnojidbi ukupne količine potrebnih mineralnih gnojiva, osobito dušićna gnojiva, dodavati u više obroka.

Prema vremenu primjene gnojiva razlikujemo:

• osnovnu gnojidbu, koju obavljamo u jesen u kombinaciji s obradom vinograda,
• dopunsku gnojidbu ili prihranu, koju obavljamo u proljeće i tijekom vegetacije.

Pri osnovnoj gnojidbi u tlo unosimo mineralna gnojiva s naglašenim sadržajem fosfora i kalija (npr. NPK 7-20-30 ili 5-20-30 i sl). Fosfor i kalij slabo su pokretljivi u tlu zbog čega ih je poželjno unijeti na dubinu na kojoj je razvijena glavnina korijenova sustava.
Uz osnovnu gnojidbu mineralnim gnojivima ujesen je poželjno obaviti i gnojidbu organskim gnojivima (stajski gnoj).

Vinova loza za prinos od 10 t/ha treba otprilike ove količine hraniva: 120 kg dušika, 100 kg fosfora i 170 kg kalija, što znači da je u jesenskoj gnojidbi potrebno dodati ove količine NPK gnojiva: oko 400 kg/ha 7-20-30 ili 5-20-30, a oko 600 kg/ha formulacije 7-14-21.

Osim tih količina mineralnih gnojiva, potrebno je svake četvrte godine u jesenskoj gnojidbi dodati oko 40 t/ha zrelog stajskoga gnoja.

Dopunska gnojidba dušičnim gnojivima (KAN, UREA i sl) provodi se prije kretanja i tijekom vegetacije, a količine se određuju prema kondicijskom stanju vinograda, očekivanom prinosu i količinama dušika u tlu.

Od mikroelemenata najčešće nedostaje bora, magnezija, mangana, željeza i sl. u pojedinim fazama rasta. Njihov nedostatak rješava se primjenom tekućih gnojiva, koja se unose u biljku putem lista - folijarnom gnojidbom.

Gnojidbom nasada osigurava se redoviti i visoki prinos, dobra kvaliteta plodova, te ravnoteža razvoja vegetativnih i generativnih organa. Tijekom redovite godišnje gnojidbe u vinogradima provodi se osnovna gnojidba, rana proljetna gnojidba i prihrana. Gnojiva se primjenjuju po cijeloj površini nasada. Iznimno, u nasadima rijetkog sklopa ili gdje se radi o pojedinačnim stablima, dodaju se u zonu oko stabala, nešto širu od krošnje.

Na osnovu mnogih analiza utvrđeno je, da za prinos od 6 do 18 t/ha grožđa vinova loza iznese iz tla: čistog dušika od 40 do 150 kilograma, fosfora od 10 do 60, kalija od 40 do 200 i kalcija od 25 do 100 kilograma. Prema tome loza koristi iz tla znatne količine hranjiva koje treba redovito nadoknađivati, žele li se osigurati redoviti i visoki prinosi.

Dušik najefikasnije djeluje na povećanje priroda. Za 1 kg čistog dušika dobije se 13 do 24 kg grožđa više, a to iznosi povećanje za 44 % priroda dobivenog samo gnojidbom fosforom i kalijem bez dušika. Da se podsjetimo: u 100 kg 25 %-tnog KAN-a ima 25 kg čistog dušika, a u 100 kg stajskog gnoja samo pola kilograma.

Dušik iz stajskog gnoja se iskoristi samo 25 %, dok se dušik iz mineralnih gnojiva iskoristi 80 %. Najviše kalija potrebno je vinovoj lozi u fazi cvatnje i u fenofazi šare. Vinova loza se tretira kao kalijeva biljka. Naime, sve biljke koje proizvode škrob i šećer zahtijevaju mnogo kalija. Zato i nije slučajan odnos NPK hranjiva 1:2:3. Za 1 kg čistoga kalija dobije se višak priroda od 4 kg grožđa. Pokretljivost-mobilnost kalija u teškim tlima je vrlo slaba, isto kao i fosfora. Upravo zbog toga preporučamo da se meliorativna gnojidba (gnojidba prije sadnje) PK gnojivima 20:30 vrši prilikom rigolanja - uzduž cijelog profila brazde od 0 do 80 cm, u količini 3 do 5 tona na hektar. Smatra se da je vinogradarsko tlo dovoljno opskrbljeno kalijem ako u 100 grama suhog tla sadrži 50 mg kalija.

Da vas podsjetimo: mnogobrojne pedološke analize zemljišta, posebno vinogradarske, pokazale su da kalija (u sloju zemlje 30-60 cm dubine, gdje se nalazi većina korijenovog sustava) ima desetak puta manje od optimuma za visoku i unosnu proizvodnju.
Dušika i fosfora vinova loza iskorištava samo 25 %, a kalija do 60 %. U zemljištima bogatim vapnom odnosno kalcijem, korijenje vinove loze, teže prima magnezij, pa i to može biti uzrok kloroze (žutice).
Osim redovne gnojidbe mineralnim gnojivima, vinograde treba povremeno gnojiti i stajskim gnojem To je vrlo važno radi održavanja dobre strukture zemljišta i njegove rahlosti. Ukoliko se gnojidba stajnjakom ne bi provodila, ili se organska tvar u zemljištu vinograda ne bi nadoknadila na neki drugi način zemljište bi s vremenom postalo sve zbijenije, pa bi njegova obrada bila znatno teža.
Napominjem, treba koristiti zreli, fermentirani stajski gnoj, jer će tada njegovo djelovanje biti najveće. U godini u kojoj se primjenjuje stajnjak, količine mineralnih gnojiva mogu se smanjiti za trećinu, jer npr. 100 kg stajskoga gnoja sadrži samo 60 dkg čistoga kalija.

Prema tome nije teško zaključiti da samo stajski gnoj ne može potpuno zadovoljiti potrebe vinove loze na kaliju ako želimo postići visoku proizvodnju, uz odgovarajuću kvalitetu grožđa, odnosno vina. Obrada zemljišta u vinogradu u jesen je istovremeno i najpogodnija prilika za, unošenje stajnjaka.


Da dodam još ovaj link skenirao iz knjige vinogradarstvo i podrumarstvo.

https://app.box.com/s/nuqdazxp9zumx0yfrs1u

Pa da napišem i ja koju,,,,..
Kod nas se vrši gnjojidba vinograda s konjskim gnjojem svaku drugu jesen,,,ako vrijeme dopušta,,mada tada ne šapramo,nego se stvarno nagnjoji sve kako treba,i gleda se da se odmah ga ili izore ili prođe sa sprtačima tanjuračom,ili nečim da se uglavnom ga stavi ispod zemlje,..
Sljedeče se baca npk7-20-30,,i to rasipačem,,poslje ide i kan,,,koji miješamo s ureom,,tada več idemo skroz do trsova,,i bacamo ručno,,jer deponator nemamo,,mada bi dušu dao...

Kod svakog špricanja ide i prihrana preko lista,tako da sve u svemu gledamo,da im damo,,,koliko ih spada,jer nema ni grozda niti boba,,,ako zemlja nema snage da vrati u trs,,snagu,...

Na ovo šta si napisa,skidam kapu,jer je sve točno,,,i napisano je s guštom,i znanjem..........

Nekad smo imali vinograd oko 1500 čokota ili trsova, kako ko to  zove ali  davno prije, sada samo za gušt i niš više i to malo, ostalo, literature o vinogradarstvu a i frendova imam vinogradara dosta pa i od njih znanje crpio .

A u poljoprivredi je općenito da ako nema gnojiva stajskog ili mineralnog ,folijarnog,i dr organska i ploda je onda malo ili nikakvog.

baš tako,,,nema bez snage dole,,,nema ploda gore,.....

Gnojidba vinograda organskim gnojivom.

http://www.pohrani.com/f/3S/dL/LQhSN3d/img0001.jpg

Tradicionalna obrada vinograda konjima jednog poznatog vinogradara i vinara iz grada Požege u Slavoniji. Gnojidba vinograda stajskim gnojivom i zaoravanje stajskog gnojiva.

Ispravak, nije iz Požege, nego iz Kutjeva, prijestolnice graševine, jedan od najmanjih gradova u Hrvatskoj sa tek nešto više od 6000 stanovnika (zajedno sa okolnim naseljima Bektež, Bjeliševac, Ciglenik, Ferovac, Grabarje, Gradište, Hrnjevac, Kula, Lukač, Mitrovac, Ovčare, Poreč, Šumanovci, Tominovac, Venje i Vetovo...te sa 23 registrirana vinara i još puno vinara za vlastiti gušt i potrebe.

Ovo na slikama gore je vinograd jednog od najuglednijih vinara Vlade Krauthakera koji koristi konje zbog ekonomskih prednosti i zbog ekološkog pristupa proizvodnji. Imao sam čast osobno ga upoznati i proći kroz njegov stari podrum i ostao sam fasciniran viđenim

Ispravak da Kutjevačka Graševina Požega je tu zalutala slučajno pogreškom. Ostalo je navedeno od kolege TV Požege ima na Internetu puno o toj vinogradarskoj i vinarskoj regiji.