Agrar & selo

Agrar



Obiteljska poljoprivredna gospodarstva u Hrvatskoj posjeduju u prosjeku 2,9 ha. Samo 2,6 % od ukupnog broja gospodarstava posjeduje preko 10 ha zemljišne površine. Obiteljska gospodarstva slabo su racionalna i slabo opremljena i teško mogu dati kvalitetnu proizvodnju za tržište. Slabo je izražena želja za prihvaćenjem novih znanja i tehnologija. Zajednički kooperativni marketing nije razvijen. Stare socijalističke zadruge zasnivane su na prisilnom principu, ne marketinški su organizirane, a nove tržišne udruge nisu ni stvorene. Glavni cilj projekta je stvoriti informacijski sustav koji će pripomoći obiteljskim gospodarstvima u restrukturiranju poljoprivredne proizvodnje i stvaranju takvih proizvodnih jedinica koje će proizvoditi za određeni tržišni segment te zadovoljiti kvalitetom i količinom, cijenom, asortimanom, pakiranjem i optimalnim kanalima distribucije prema zahtjevima i željama potrošača.

Razvoj obiteljskih gospodarstava u Hrvatskoj može ići samo preko prilagodbe obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u novi tržišni gospodarski sustav, praćenjem novih tehnologija i usvajanjem novog znanja.

Poljoprivredna proizvodnja je vrlo složen proces koji svakodnevno zahtijeva donošenje važnih odluka. Donošenje ispravnih i pravodobnih odluka vezano je uz posjedovanje vještina, informacija i znanja. Ove stranice pružaju pregled smjernica prema informacijama i znanjima koja mora usvajati svaki poljoprivrednik ukoliko želi tržišno konkurentno i ekonomski isplativo gospodariti.

Izvor : Gospodarski Forum

Pozdrav

 Sa malom poljoprivrednom mehanizacijom  nema komercijalne ratarske poljoprivrede time možeš za osobne potrebe  ni tu nisu dostatni  ako je malo veće OPG. Za pravog gazdu ide i prava poljo-mehanizacija. Za osobne potrebe može se  kako hoće za komercijalnu poljoprivredu ne može se  kako hoće, jer  neće biti prinos  po standardnim prinosima po hektaru to znači   nešto loše za komercijalno OPG . Jedino ako se dobije novčani  poticaj od države,grada, županije po hektaru onda možeš dobiti i ništa jer ništa nisi ni uložio svojih sredstava novčanih, ili  ne moraš ništa ni raditi, što je još uvijek naš običaj.

Može se i s manjim traktorima postići adekvatna agrotehnika, ali je za komercijalnu proizvodnju preskupo. Zahtjeva previše vremena, a vrijeme je novac (barem kod komercijalne proizvodnje).
Oranje se npr. umjesto plugom 3x14" može jednako kvalitetno napraviti i s 1x14" ali utrošeno vrijeme je skoro 3x duže.

Primjer dobivanja potpora bez obrade ili adekvatne obrade je zloporaba sustava. Dok je u EU na snazi takav način potpora, teško bu se u potpunosti eliminirala. Naime, EU ne potiče proizvodnju, nego daje potpore da zemlja ne bi zarasla u korov.
Dio koji se odnosi na dobivanje poticaja bez obrade je vrlo lako rješiv. Samo inspekcije trebaju raditi svoj posel. Za efikasno suzbijanje neadekvatne obrade treba promijeniti zakone za dodjelu potpora. Npr. uz dosadašnje potpore za održavanje obradivih površina, uvesti poticaje za veću proizvodnju po hektaru. Taj dio nije jednostavno riješiti, jer neki proizvode za prodaju, a neki komercijalni proizvođači samo za svoje potrebe (žito za stoku).

Pozdrav  članovi ovog foruma….
Pročitao sam vaše napisane komentare u vezi oranja, mehanizacijom,  i sa tim isto životom na poljoprivredi koji je sad u ovo “moderno vrijeme“ dobro sam upoznat jer to vidim “oko sebe“  . Uz  poštivanje mišljenja i  vašeg stava , htio bih skrenuti pogled na ne tako davno vrijeme poljoprivrede sa kojim sam se nekad , (za mene već davnog vremena i drukčijeg pogleda, koje bih htio tek onako malo slikovito prikazati)….što se naravno sa mojim stavom ne morate složiti…..a niti  mi je i  najmanja namjera politizirati  “prošlo vrijeme“, …već samo skrenuti  malo “pogled“  na nekad poljoprivredu sa usporedbom na današnju…... pogled je samo sa ekonomske i životne strane tog vremena. U obitelji smo obrađivali 10-tak hektara zemlje sa konjima i sa “primitivnim strojevima“, ali se je sijalo i sadilo tradicionalno sjeme, ne hibridi, nije se koristilo umjetno gnojivo, niti herbicidi, (ili tek u tragovima) već stajsko, jer se je imalo dosta stoke. Prodavali su se ratarski viškovi, razni proizvodi stoka , svinje, perad, voće, povrće,jaja čak i guščja jetrica, ( otkupljivala ih je nekad firma Vajda za Italiju )….itd.bukvalno sve se je moglo prodati proizvedeno i nitko nije bio gladan,nitko nije tražio socijalnu pomoć, nikakve socijalne trgovine niti pučke kuhinje nisu bile potrebne) ….ali sa mog pogleda odnos vrijednosti, rada, proizvoda, je drukčije bio postavljen. ….. (evo samo tek  za usporedbu u odnosu na danas, …2 kg pšenice=  1kg brašna, 2kg brašna =1 kg pečenog kruha)….. a danas,  samo da usporedim, isto tek samo jedan primjer…( jedna litra mlijeka u slobodnom otkupu,  max. 2,kune, 1 litra jogurta u maloprodaji  10 kuna, kilogram pravog sira 65 kuna). …. Sve u svemu, moj pogled, poljoprivreda je “postavljena na krive noge“ …. I dok se ne okrene pogled malo drukčije,….. naj bitnije na prirodniji i ekološki način, ništa se neće promijeniti u svijetu poljoprivrede, već će se samo  “veliki špekulanti“ obogatiti, selo će polako izumirati, zemlja i ljudski rod trovati, a mlađem naraštaju ćemo ostaviti sve više zatrovanu okolinu i iskrivljen pogled na poljoprivredu i rad, …. (to je moj pogled, ….jer ne prolazi kod mene ono: “radi se to radi gladi u svijetu“, …već se to radi samo radi što veće ekonomske dobiti i još većeg  ne srazmjera između bogatih i siromašnih…..u prilog tom mom napisanom mišljenju i viđenju, postavljam ovaj link o modernoj proizvodni, pa tko ima vremena i volje neka ga pogleda: (slobodni prijevod: kruh naš svagdašnji: https://www.youtube.com/watch?v=ZdFsZDV4MP8, ….. izvinite na malo duljem postu… LP.

Nažalost ne znam njemački pa ne mogu pratiti video clip.

No, znam jedan istinit događaj vezan za ekološku poljoprivredu. Kolega je bio sa grupom u posjetu jednoj austrijskoj farmi. Lijepo su im prezentirali cijelu farmu, a pri kraju im obečali pokazati najnovije dostignuće. Odveli su ih na poseban dio i pokazivali kako tu prelaze na uzgoj bez mineralnih gnojiva, bez pesticida i herbicida itd, itd. Kolega se cijelo vrijeme smješkal pa su ga upitali zašto se smješka.

U kraju (Hrv. Zagorje) iz kojega dolazim se tako radilo pred 100 godina, a nikad nismo ni prestali tako raditi.

Nakon tog odgovora su ostali paf, nisu mogli vjerovati.
Dokaz kako se nekad vraćamo korijenima, a da to nismo svjesni.

Odnose vrijednosti između pojedinih stvari, o kojima piše TV-139k-vlado, nažalost ne bumo doživjeli.

Hvala Adminu za premještaj mojeg prethodnog posta u ovu temu.

Pozdrav

Ma samo piši svatko ima pravo na svoje mišljenje. Ti si bogat čovjek sa tako puno zemlje prosjek je puno puno manji za hrvatskog seljaka, dakle ta prije ili nekada ne tako davno poljoprivreda kako kolega kaže i sa time se slažem poljoprivreda se uvelike razlikovala od područja do područja i to u količini zemljišta koju su poljoprivrednici posjedovali, geografija područja, infrastrukturu koju su imali na raspolaganju, veterinarsku službu, poljoprivredne stanice, poljoprivrednu mehanizaciju, ako su je imali i koju su poljoprivrednu mehanizaciju imali, dali su bili u kooperaciji sa kime glede uzgoja, tova, proizvodnje itd...

Puno je tu čimbenika bilo prisutno da bi se poljoprivredna proizvodnja na seoskim gospodarstvima koliko toliko uspješno provodila, izostankom gore navedenih institucija, raznih čimbenika, naš seljak ostaje ne educiran i proizvodnja na njegovom poljoprivrednom gospodarstvu nije rentabilna već se svake godine vrti u krug ili propada, to su uglavnom područja brdovita pasivni dijelovi gdje nema povoljne infrastrukture, ili povoljnog geografskoga položaja za poljoprivredu, kako se razlikujemo po geografskom području tako je poljoprivreda koliko toliko naginjala u pravom smjeru.

Danas na Žumberku nema više uzgoja sjemenskoga krumpira znamo da se on uzgaja samo na višim nadmorskim visinama da bi bio kvalitetan sjemenski krumpir, nema više vinograda osim nekoliko vinogradara i za sada im ide dobro jer prate novine idu po sajmovima prate agronomsku službu, šljivici izumiru ili se posušili imali smo šljiva na vagone kao mikro regija Hrvatske, ratarstvo za osobne potrebe svako gospodarstvo je radilo i to su otežani uvjeti osim onog ravnog polja, stočarstvo sa dvije tri muzne krave nije bilo rentabilno ni onda trebalo je više muznih krava, uglavnom opstali su najveći poljoprivrednici sa komplet poljo-mehanizacijom tako da posjeduju i kombajne žitne, sa većom količinom obradivih površina plus najam, bez većih poljo-površina i prave velike poljo-mehanizacije nema ni rentabilne proizvodnje da bi se od nje živjelo i radi se 24,00 sata.

Moj kolega ustaje u 04,00 popije kavu prvo potom čišćenje staje, mužnja krava, ( koperant Kima) 05,30 tuširanje i spremanje na posao u 06.00 polazak na cjelodnevni posao satnica od 12. sati plus putovanje na posao 2.sata obadva smjera, koliko je to danas ljudi spremno raditi malo ili nimalo, poljo-mehanizacija sva traktor Claas 80.ks Zetor iznad 50.ks ne znam sad koliko, IMT 533 traktor, prateća poljo-mehanizacija za ratarstvo i stočarstvo sva njih osmero živi u kući svi rade i teško se stiže sa ratarstvom kiše, poplave, suše, i gdje je sve to Lasinja selo na obali rijeke Kupe Karlovačka županija. Poljoprivreda nije bauk nego nauka da bi se od poljoprivrede živjelo.

Pozdrav Iwanho 1
Drago mi je da je netko pročitao ovaj moj post i pogledao onaj postavljeni link. Nije bitno što ne razumiješ njemački,… i slike govore dosta (…stara izreka, jedna slika govori tisuću riječi). još draže mi je čuti što u tvom kraju se održalo,  koliko-toliko ekološka proizvodnja, …jer nadam se da će se to nekad u dogledno vrijeme cijeniti, kao i odnose vrijednosti rada i dobivenog, ….no svjestan sam da to ja (mislim na moju generaciju, a možda još i koja sljedeća) neće doživjeti. No ako ovim načinom proizvodnje nastavimo dalje,  bude nam priroda sve vratila, …(ponavljam moje vrijeme prolazi i za mene to više nije važno, …tek eto samo sam malo vidovit  ).  Sad najavljuju komasaciju, kao izlazak iz krize i bolje poljoprivrednicima, …ne kažem da neke parcele ne treba spojiti tamo gdje to je zbilja neophodno, ….ali ja to vidim malo drukčije. Već sad su veliki  poljoprivrednici koji se bave čisto profesionalno poljoprivredom napravili velike parcele i siju, sade, velike parcele monokulture…..naravno  poštivajući plodored, naravno po savjetima savjetodavne službe i struke, radi što veće isplativosti ..(ali uzrok  isplativosti treba tražiti u drugom pravcu a ne  u tom).  Uzorano je sve što se dalo, nema više autohtonih livada, međa, puteljka, grmova, šumaraka, ….a sa tim više nema niti divljači. Već se naveliko stvaraju umjetna uzgajališta divljači, (fazana, jelena, zečeva divljih svinja…itd.) Polako pravac poljoprivrede ide u pravcu “industrijalizacije“ , …a životinje (osim onih s namjerom uzgajanih) će se ići gledati u rezervate. ……eto, još malo sam ga nadrobio   LP.

Pozdrav Admine,
Nekad je to bilo bogatstvo,… toliko zemlje dok je seljak i njegov rad bio drukčije vrednovan….. Sad na žalost to je sitnica od posjeda, ako nemaš otprilike 100 hektara zemlje i po mogućnosti sve strojeve ili neki vid udruženja između poljoprivrednika da možeš zadovoljiti sve potrebe (što vremenske , što zakonske) i da možeš napredovati,  i naj bitnije da se ima netko sa tim  nastaviti raditi, onda da.   Ja na žalost ne mogu više raditi, zemlju sam dao u zakup, jer cijena prodaje iste je neisplativa, za sada, …a niti tko da nastavi , ….. jer mladi… (u mom slučaju, jedan potomak) ….nije vidio svoju egzistenciju i napredovanje i krenuo drugim putem….. A ja sad radim tek  “hobi-vrtno“  poljoprivredu toliko, koliko zdravlje dozvoljava. LP.

Pozdrav

Poljoprivreda ovdje.



Ili ovdje u ravnici razlika enorma.

Pozdrav

Kako oni mogu mi ne, problem je u nama samima kao i našim šefovima ministarstava i šefova Vlada & država.

Divim ti se sa koliko volje ulaziš u svaku temu.
Koliko je (naš) narod radan vrijedan mogli bi sve, ali treba promjena komplet razmišljanja ili bič (kandžija) a na vrhu, uh, dobri i neki (Iranski) zakoni početi od prstića pa kud puklo.
Treba (DRŽAVA) i sprovođenje zakona......

Pozdrav

Hvala ssucur.


Ovdje izostaju države, ministarstva poljoprivrede, savjetodavne službe, regionalni centri za poljoprivredu, županije, Općine itd... nema nitko volje, niti ih ima tko prisiliti da rade svoj posao, ustvari rade ga samo papirnato i u medijima, praktično posao se ne odrađuje ili se slabo odrađuje, ili administrativno/papirnato za kompliciraju pa običnom čovjeku nije razumljivo, niti ima volje ako mu nema tko pomoći ili objasniti nastalu situaciju. Primjer jedan moj, dođem u Općinu u odjel za poljoprivredu i gospodarstvo da pitam za poticaje daje li grad, naravno daje poticaje za sve, čak i za koprive, prodaja ili otkup snađi se druže, da su maštoviti i da rade za narod koji ih na kraju i plača kroz prireze i poreze mogli su dovesti stranu firmu koja bi sve sama odradila kao i Danska firma Fruits & Berries , ali onda bi u tom slučaju poticaji otišli manjim gospodarstvima, umjesto manjim gospodarstvima ovako poticaji idu samo većim gospodarstvima ili bolje reći lokalnim moćnicima, tipični primjer grupa Agrokor. U Europskoj uniji poljoprivredna obiteljska gospodarstva jesu temelj poljoprivrede Europske unije kod nas to nije slučaj niti ima izgleda da će to biti u skorašnjoj budućnosti.

Nisu samo državne institucije krive za nastalu situaciju ali one prednjače, da ljudima objasne kako do najboljih rezultata, jer ljudima nije pružena potrebna edukacija, i u nastavi i u praktičnom dijelu, da savjetodavac dođe na polje, oranicu i da objasni čovjeku kako i što napraviti jer to mu je posao, jer ljudi rade kako rade, naučilo se od djeda, bake, ili roditelja, te se ništa nije promijenilo u toj agrotehnici do dana današnjeg, gledajući samo na malu ili srednju poljoprivredu, tradicionalno se radi u jesen oranje, u proljeće sjetva, berba u jesen. Tako se radi po djedu, pradjedu roditeljima, nema novih znanja niti iste prihvaćaju a takva saznanja i znanja koriste se u svim zapadnim zemljama juhuhu godina. Izbjegavaju se savjetovanja sa stručnjacima iz domene poljoprivrede, regionalni centri za stručna usavršavanja iz domene poljoprivrede, i slične ustanove, ili izgovor nemam novac za sve to.

Ljudima je kao prvo potrebna edukacija, škola vezano za uzgoj kojim se bave svaka kultura nosi svoje neke posebne agrotehnike uzgoja. Naš najveći problem poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj i u regiji je neučinkovitost, da bi cijela država i poljoprivredna obiteljska gospodarstva imala koristi od poljoprivrede, svakako je potrebno primarne proizvode poljoprivredne proizvodnje preraditi i povećati im vrijednost , ne ih izvoziti kao sirovinu.

Još u vrijeme EX YU države nebrojeno puta se piše i govori sa malo zemlje nema zarade nikakve od ratarstva, sadite maline, kupine, i drugo bobičasto voće, ali kad to neko posadi onda taj čovjek bude izvrgnu smijehu, sprdnji, i tako dalje od koga od osoba/ljudi da ne napišem ružnu riječ zna se koja je to. Srećom da je to u današnje vrijeme koliko toliko totalna suprotnost onom prošlom vremenu u svim državama regije, primjer Srbija i Bosna i Hercegovina u uzgoju malina, kupina, lješnjaka te ostalo bobičasto voće Danska firma Fruits & Berries stgla je na jug Srbije pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede šumarstva i vodnog gospodarstva istoimene države te zaposlila frofesore i razne stručnjake iz domene poljoprivrede uzgoja bobičastog voća, sve u cilju da obuče i nauče ljude kako do najboljih rezultata u proizvodnji te pravilnu i ispravnu agrotehniku uzgoja malina i raznog bobičastog voća ali prvenstveno maline, u jednom periodu unazad cca 5. Godina bili su treći u svijetu po proizvodnji maline, danas je Poljska vodeća u svijetu po proizvodnji maline. Bosna i Hercegovina brzim korakom podiže nasade bobičastog voća zahvaljujući firmi Klas koja vrši sav otkup voća i to suvremenije nešto nasade, primjer sa navodnjavanjem kap po kap te se može i prihrana vršiti istovremeno. Dobiju stručne savjete za pravilnu agrotehniku i uspjeh im je za garantiran, njihovo je samo da rade. Europa je gladna bobičastog voća iz naših krajeva i svih regija jer imamo takvu klimu i podneblje da voće ima svoj jedinstveni okus, miris, boju, šećer itd.

Poljoprivredna tehnika ili agrotehnika je znanost ili nauka, koja proučava različite načine uzgoja biljaka na različitim tlima/zemljištima, sve u cilju dobivanja visokih, stalnih i po kakvoći dobrih prinosa.

Sad nešto za ratare ili veće posjednike poljoprivrednih površina, oranica da nema traktora poput Steigera navodim primjer samo i nepreglednih oranica u ravnici i brežuljcima kao na ovom gore videozapisu i sličnim videozapisima u zapadnome svijetu, eto ti gladi u čitavome svijetu i još više ratova. Hrana je ionako preskupa u našoj regiji.

Poljoprivredna obiteljska gospodarstva jesu temelj poljoprivrede Europske unije, u našoj situaciji opće nezaposlenosti poljoprivredna obiteljska gospodarstva sigurno imaju veliku ulogu u zapošljavanju lokalnog stanovništva i osiguravanju budućnosti ruralnog područja RH kao i regije.

Poučan videozapis.

Pozdrav

Ovo je stvarno rijedak prizor u Hrvatskoj, sve pohvale naravno i sretno.

Poljoprivreda, PowerPoint Prezentacija



https://www.slideserve.com/marci/poljoprivreda

-Poljoprivreda i šumarstvo nizinske hrvatske.

https://www.slideshare.net/MarkoMilanovi1/poljoprivreda-i-umarstvo-nizinske-hrvatske

-Zdravlje ili otrovi u  vašem tanjuru, u čemu je bit ekološke proizvodnje i potrošnje hrane.

https://www.slideshare.net/ivankraljevic/rt-zdravlje-ili-otrovi-pula722013

-Poljoprivreda 2014 - 2020 Ministarstvo Poljoprivrede Republike Srbije.

https://www.slideserve.com/olympia-zervos/poljoprivreda-2014-2020

-Precizna poljoprivreda.

https://www.slideserve.com/kamran/precizna-poljoprivreda

-Poljoprivreda, što je poljoprivreda ?

https://www.slideserve.com/blake/poljoprivreda

-Ruralni turizam u Istri Hrvatska.

https://www.slideserve.com/wardah/ruralni-turizam-u-istri

-Specifičnosti poljoprivrede.

https://www.slideserve.com/eljah/specifi-nosti-poljoprivrede