Travnjački voćnjaci

by **Admin** 01.01.14 23:32

općenito o tradicionalnim, autohtonim,vrstama voćaka, visokostablašica sa starinskim sortama
Intezivnom proizvodnjom komercijalnih sorti voćaka zapostavili smo stare sorte,dio naše prirode i kulturne baštine.Riječ je o voćkama visokostablašicama koje su mahom u razdoblju starenja i odumiranja ,a upravo su vočke visokostablašice riznica starih i zaboravljenih sorti.

Provodeči projekt Travnjačkih voćnjaka otkrili smo bogatstvo sorti koje ne bismo smjeli izgubiti.Na projektnom području,a naš je Park prirode i prije spomenute županije (zagrebačke županije),zabilježeno je jedanaest voćnih vrsta,sa šezdesetak sorti od kojih je največi broj jabuka.Upavo je tim sortama voća posvečen priručnik,Travnjački voćnjaci.

Voće tradicionalnih sorti danas se ne može kupiti u trgovinama.Način uzgojatog voća bitno je drugačiji,od uobičajenog.Ovo voće raste na voćkama visokostablašicama koje ne mogu rasti ko soliterna stabla,u manjim grupama od nekoliko stabalaili mogu činiti voćnjak.Takav voćnjaksa visokostablašicama nazivamo travnjački voćnjak-on ima svoje specifičnosti kao i vočke stablašice.

Kkarakteristike jedne voćke visokostablašice jesu:
-stablo takve voćke bujnog je rasta ,prosječne visine 4-6 metara a može biti i puno više .
-visina debla je 1,5 metarai više.
-zbog svoje bujnosti,voćke u voćnjaku sade se na razmak od 8x10 metara
-voćka počinje roditi šeste godine nakon sadnje.

Takve voćke bilo da je riječ o jednoj vrsti ili njih nekoliko posađenih u skupine ,cijepljene na sjemenake čine travnjačke vočnjake.Osim velike spomenute bujnosti tih vočaka i velike udaljenosti njihove sadnje ,travnjačke voćnjake karakterizira i exstezivan način uzgoja .Tlo ispod stabala u ovim vočnjacima održava se košnjom ili napasanjem stoke.

Večina još danas živučih voćaka visokostablašica posađena je još sredinom prošlog stolječa,i to između dva svjetska rata .Ljudi koji su ih sadili prvenstveno zbog voća koje je predstavljalo dragocjenu hranu ,za seosko stanovništvo Voće se konzumiralo svježe a višak se prerađivao u ocat ,vino,rakiju ili se sušilo .Žene su bile vješte i u izradi marmelada ,džemova, i kompota .Na taj su način svi dragocjeni sastojci voća saćuvali za zimu kada je izbor svježeg voća manji .Određene se sorte jabuka i krušaka mogu dobro skladištiti ,tako da se dio voća sačuvao i za korištenje u svježem stanju zimi.Te sorte nazivamo zimskim sortama ,u travnjačkim je voćnjacima pasla stoka čime se održavao travnjak urednim,ili se trava kosila.Razvojem intezivne proizvodnje travnjački voćnjaci sve više gubili na vrijednosti i postupno su se zapuštali.

Danas međutim travnjački voćnjaci dobivaju sasvim drugi značaj .Osim nekadašnje glavne namjene ,dobivanje voća ti se voćnjaci danas sve više cijene zbog svoje estetske vrijednosti u oblikovanju naših krajobraza .Pružaju nezamijenjive slike u prirodi tijekom različitih godišnjih doba a najuočljiviji su u prolječe za vrijeme cvatnje .Kako voćke uglavnom cvatu prije listanja stabla ,vrlo su uočljiv dio krajobraza .Pružaju jedinstvene slike bilo da se sade ko soliterna stabla ,u obliku drvoreda u voćnjacima .

[img] Travnjački voćnjaci Copyof-dsc050067

[/img]

by **Admin** 22.04.15 6:28

Pozdrav

Fotografije stabala voćaka visokostablašica cijepljenih na divljak ili sjemenjak, to voće doživi veliki broj godina čak i natrulo stablo voćke može da poživi još puno godina, no takva stabla voćaka ili travnički voćnjaci popularno u sjevernozapadnom području HR su pred izumiranjem...