Buča-bundeva-tikva

Buča/bundeva/tikva; Engleski naziv: Gourd, Squash, Pumpkin; Latinski naziv: Cucurbita maxima Duchesne;

Buče su jednogodišnje biljke, a izvorno dolaze iz Amerike. Danas se uzgajaju kultivirane vrste u toplim područjima svijeta, a dozrijevaju  u kasnu jesen. Korijen je vrlo razgranat i glavnina se nalazi u površinskom sloju tla. Stabljika je vriježa duga oko 10 m, obrasla dlačicama i većinom se ne grana. Listovi su krupni i na dugim peteljkama. Cvjetovi su jednospolni, a biljka jednodomna. Cvjetovi traju samo jedan dan. Najčešće ih oprašuju pčele. Sjeme je ovalno i spljošteno, krem bijele boje i apsolutne težine 150 – 350 g.
Najukusnija je čvrsta buča, teška u odnosu na veličinu i mat boje kore (ne sjajne). Najukusnija ima i najvišu prehrambenu vrijednost. Buče s mekom korom treba izbjegavati jer to može biti znak da je vodenasta i neukusna, a dijelovi natopljeni vodom ili plijesni znak su kvarenja. Lako se kvari kad je oštećena. Iako je buča za konzumaciju dostupna od kolovoza do ožujka, najbolja je u jesen, u listopadu i studenom, kada je koncentracija hranjivih tvari najviša, okus najbolji, a cijena najniža.
Današnja bundeva razvila se iz divlje bundeve koja je rasla na području između Gvatemale i Meksika. Indijanci su se prema njoj odnosili s takvim poštovanjem, pa su je pokapali s mrtvima, kao hranu na njihovu posljednjem putovanju.
Važno je znati da kod nas raste obična i uljna bundeva (za grickanje i ulje), bundeva za pečenje, tzv. turkinja (mesirača ili račanka), neizostavna hokaido bundeva (najviše prisutna u prehrani zapadnoeuropskih zemalja) i povrtna tikvica (vrlo zastupljena i na našem stolu u obliku tzv. bučnice).


Agroekološki uvjeti za uzgoj buče

Buče su osjetljive na niske temperature i biljka strada već od slabog mraza. Za klijanje je potrebna temperatura tla od najmanje 14 °C, ali tada je klijanje vrlo sporo. Pri optimalnim temperaturama od 22 – 24 °C buče niknu za 3 - 4 dana. Rast se zaustavlja pri 12 °C. U slučaju duljih ljetnih suša buče treba navodnjavati kišenjem ili kapanjem ako su uzgojene 'na foliji'. Buče vrlo dobro uspijevaju na humusnom, pješčano-ilovastom tlu, a ne uspijevaju na izrazito vlažnim tlima. Najpovoljnija reakcija tla je neutralna do malo bazična. Odlikuje se velikim zahtjevima u pogledu topline, vlage, svjetlosti i hranjivih tvari te joj za uzgoj najbolje odgovaraju ravničarski i topli krajevi i tla dobro gnojena stajnjakom. Najbolje uspijevaju na neutralnim (pH 6,5 do 7,5), bogatim i prozračnim tlima. Na težim tlima organska gnojidba može poboljšati prozračnost i propusnost tla za vodu.

Agrotehničke mjere u uzgoju buče

Razmnožavanje

Razmnožava se sjemenom. Sjemenke se mogu sijati u tresetne tablete (po jedna sjemenka u tabletu) u travnju, a zatim se presađuju u dobro pripremljene kućice sredinom svibnja – kada prođe opasnost od mrazeva. Kada se siju direktno na otvoreno (u svibnju na kontinentu, a u travnju u Primorju), tada se u kućicu stavljaju na dubinu od 3 do 5 cm 2 - 3 sjemenke, dobro zaliju i prekriju folijom ili staklom (lijehe). Kad sjeme nikne, tada se zaklon skloni i biljka se dalje normalno razvija.

Plodored

Na istu površinu buče ne smiju doći najmanje 4 godine, a pretkultura ne smije biti nijedna tikvenjača. Dobar susjed je kukuruz šećerac, zasađen na rubu gredice.
Gnojidba
Gnojidba s 25 - 40 t/ha stajskog gnoja unosi i dio iskoristivih hraniva, koja treba još nadopuniti prema planiranom prinosu. Osim startne gnojidbe potrebne su redovito dvije prihrane dušikom. Prva se prihrana sa 50 kg dušika preporučuje prije nego biljke zatvore redove, a druga se daje folijarno ureom ili nekim kombiniranim folijarnim gnojivom.

Njega nasada

Za optimalne uvjete rasta i razvoja buče potrebno je osigurati dobru i pravodobnu predsjetvenu obradu tla. Tijekom vegetacije, dok se ne zatvore redovi, međuredno se plitko obrađuje, da se zadrži dobra struktura i prozračnost tla, unište korovi i unosi u tlo mineralno gnojivo za prihranu. Protiv korova je najsigurniji uzgoj na malču od crne polietilenske folije.


Sjetva / sadnja buča

Buče se mogu uzgajati izravnom sjetvom ili iz presadnica. Presadnice se uzgajaju u zaštićenom prostoru. Sjetvu treba planirati tako da se može presađivati kada prođe opasnost od kasnih proljetnih mrazeva i tlo se dovoljno ugrije. Sadi se na razmak oko 150 cm red od reda i 60 – 80 cm od biljke do biljke, ovisno o bujnosti kultivara.
Strojna sjetva sjemenki buče olakšava kasnije njegu usjeva (okopavanje, prihranu), sve dok listovi biljke ne prekriju međuredni prostor. U jesen je poželjno zaorati 300 - 400 t/ha stajnjaka i kompleksnog gnojiva NPK 7:20:30 u količini od 500 kg/ha. Važno je istaknuti da je buča iznimno pogodna u ekološkom uzgoju jer fantastično reagira na organska gnojiva, a otporna je na bolesti i štetnike.



Vrijeme sjetve

Sjetvu je nužno obaviti između 20. travnja do 10. svibnja, kada nema opasnosti od kasnih proljetnih mrazeva. U to doba tlo na dubini od 10 cm postigne temperaturu od 12 °C, koja je nužna za klijanje sjemenki. Sjetva se obavlja na dubinu 3 - 4 cm, a sklop sjetve (međurednim razmakom i razmakom sjemenki u redu) treba osigurati oko 18 000 zasijanih biljaka po hektaru. Nakon nicanja može se obaviti prorjeđivanje na konačan sklop od 12 000 – 5 000 biljaka po hektaru, pri čemu su plodovi ujednačeni po veličini i vrijeme zriobe je približno jednako. Vegetacija traje od 130 do 150 dana. Buče su zrele potkraj rujna, kada listovi požute, a plodovi dobiju narančasto-žutu boju.
Berba i skladištenje buče

Berba i skladištenje buče

Buče se beru kada dostignu oko 2/3 svoje veličine, a to je obično plod dužine 20 – 30 cm i 10 – 15 cm promjera, odnosno 0,7 – 1,5 kg. Da se izbjegne prerastanje treba brati barem jednom tjedno, a mogu se postići prinosi i do 50 t/ha. Dobro ishranjena biljka uz redovitu berbu može dati 20 – 30 plodova, a to može značiti prinos od 20 – 40 t/ha.
Bere se nožem ili škarama, sa oko 2 cm stapke. Pri uzgoju na otvorenom izravnom sjetvom tikvice se beru od početka srpnja do kraja kolovoza u kontinentalnom području, a u mediteranskom berba počinje oko 2 tjedna ranije. Ako su vriježe i lišće zdravi, može se brati do 2 mjeseca.





Ako se pravilno čuva, buča će ostati svježa 3 - 4 četiri tjedna. Najbolje se čuva na hladnom i tamnom mjestu, dalje od izvora topline i svjetlosti. Idealna temperatura za čuvanje je između 10 i 16 °C. Buča nastavlja disati čak i nakon što je ubrana. Usporimo li frekvenciju disanja, produljit ćemo okus i prehrambenu vrijednost. Stoga je nužno pravilno skladištenje jer ono smanjuje disanje, zbog čega zadržava svoju svježinu, čuva rezerve fitonutrijenata i maksimalno smanjuje gubitak hranjivih tvari.
Bučine sjemenke treba čuvati u dobro zatvorenoj posudi u hladnjaku. Može ih se konzumirati tijekom šest mjeseci, no najsvježije su prva dva mjeseca, nakon čega gube svježinu. Smrznute ostaju svježe oko godinu dana.

Izvor Agroklub













Srdačan pozdrav

Evo mojih buća.

Golice


Obute (one u bijeloj ljusci)

Evo još mojih buča na drugom mjestu. Ove godine ih imam na 4 mjesta, ali sveukupno nije više od 200 kućica.

Jučer pofrezano oko buča



Danas je na djelu bil "motikan" u redu gdje se nije moglo s frezicom.



Na koncu izgleda ovak.

Pozdrav

Čisto uredno pedantno disciplina na polju pet plus. Kakva je sad situacija već je vrijeme odmaklo od toga vremena frezanja i okopavanja buča..

Srdačan pozdrav

Pred tri dana je izgledalo ovako.




Lijepi pozdrav

Pozdrav

Lijepo se to raširilo fotke prije i sada buče su divne/krasne moram pohvaliti...

Srdačan pozdrav

Pozdrav

Hvala. Vidi se na par mjesta da ih se hvata plamenjača. No ja sam po tom pitanju dosta trdoglav. bolje manji prinos nego špricanje (trovanje).

Lp

Pozdrav

Ja fotkao na selu buče od čovjeka kojega znam sa bučama hrani pajceke..











Nisu nešto narasle...

Srdačan pozdrav

U nedjelju sam malo obišel njivu s bučama i kukuruzom. Na sušnijoj zemlji su buče počele mijenjati boju.


A i zemlja je već dobrano ispucala.

Ja sa svojim bućam vodi borbu već više od mjesec dana. Također bućama hranim pajceke, tako da izvadim toliko koštic koliko pajceki mugu pojesti buća prije nego počnu trunuti.Još ih je pola na njivama, a doma imam sve zatrpano s njima. Jedan dio sam zmiksal i stavil u 60 litarske kante. Ne znam nakon koliko vremena bi slobodno počel trošiti iz kanti, naravno ako se nebu pokvarilo pa ako netko ima kakvu preporuku biti ću jako zahvalan.

Pozdrav

Neznam za miksanje mi smo ih nekad držali vani kao i svi, jer nije bilo prostora da se spreme u zatvoren prostor, u pravilu bi trebalo ih staviti u prostoriju sa određenom temperaturom i peteljkom većom.





http://www.vasezdravlje.com/printable/izdanje/clanak/2078/

http://www.gospodarski.hr/Publication/2004/18/berba-i-uvanje-bua/6726#.VgUg29LtlBc



http://poljoprivreda.info/?oid=2&id=565

Nije od neke pomoći više ne znam.

Srdačan pozdrav

Pozdrav Admine.

Dobivanje novih informacija o nečem kaj me zanima, uvijek smatram velikom pomoći. Zato zahvaljujem.      

Ovaj veći privitak sam pospremil i bum ga proučil kad najdem malo više vremena.
Za miksanje nisam ni ja nigdje nikad čul da je moguće, ali ako ne uspijem sačuvati  tih 120 litara svinjske hrane, ne bu Zagreb dalje. A ako eksperiment uspije, onda sam puno dobil. Naime puno mi je lakše osušiti koštice dok ima sunčanih dana. Zaboravil sam napisati da je jedna kanta hermetički zatvorena, a druga nema brtve na poklopcu. To je isto dio ispitivanja.

Danas je dosta osvježilo pa ložimo u šparetu. Koštice koje se nisu do kraja osušile vani, danas dosušujem na štednjaku. No moram paziti da se ne pregriju, često ih miješati i okretati tave na kojima ih sušim.

Pozdrav

Kakva je situacija sa bučama u kanti koje su izmiksane.

Srdačan pozdrav

Nadopuna posta 01.10.2015.

Eto novih fotografija blizu šume su rasle na jednom posjedu.





Ova neće dozreliti zelena je može biti za bučnicu.





Srdačan pozdrav

Pozdrav Admine

To se zove dobar "tajming". Upravo danas je žena otvorila jednu kantu, onu koja nema brtve na poklopcu. Buće su se skiselile i za sad su lijepo žute. Očekujem da buju dobre i u onoj drugoj kanti koja ima brtvu na poklopcu. Neovisno od toga kaj imamo još cijeli brijeg cijelih buča, morala bu prvo pohraniti ove da se ne bi pokvarile.

Još imam za očistiti petnaestak komada koje više nisu jako tvrde pa bi mogle brzo početi gnjiti. To bu vjerojatno preksutra. Ove koje su još jako tvrde bum pustil da se malo dozore, a onda bum kad bu par dana lijepog sunčanog vremena opet očistil malo više, ovaj put za 120 ili 180 litarsku kantu. Sve mi se čini da bum moral kupiti još kanti. Treba za repu, za kuruzu, za žito, a sad još i za buče. Manja litraža mi je praktičnija za kiseljenje, ali nažalost imaju cijenu skoro istu kao i velike.

lp

Pozdrav

Probaj pvc kace po 500 litara ili manje,  za grožđe ili šljive se koriste, znam da su  ljudi masovno one limene 200. litara  kupovali negdje i vozili čitavo brdo toga kući,   unutra su  žito spremali, gdje su to kupovali ne bih znao,  zaboravio sam,  samo sam zapamtio da je unutra bio med iz uvoza,  sad dali je to to tko bi znao.

Srdačan pozdrav

Pozdrav Admine

ili me nisi dobro razumjel, ili si napravil tipfeler. Praktičnije su manje, 50 ili 60 litarske, nego veće. Uz to trebaju imati poklopce koji dihtaju.

Možda bi se dihtanje dalo riješiti s omatanjem strechom (kao inoxicu kod vrenja), ali na početku se poveća volumen mase i pitanje je bi li to strech izdržal.

lp

Današnje snimke ovogodišnjih buča.

Bundeva   Austrija      :