Agro Forum za agrar i selo
Dobro došli svi ljudi koji vole agrar.

Internet Agro Forum posvećen je ljubiteljima agrara i sela bio to svakodnevni posao i život ili jednostavno ljubitelji agrara i sela. Tu smo sa ciljem međusobne suradnje u savladavanju životnih zadaća u agraru tako i u kreiranju budućnosti našeg agrara. Svaki savjet iz agrara je dobro došao.

Sloga je naša budućnost.


Borovnica

Stranica 1 / 2. 1, 2  Next

Prethodna tema Sljedeća tema Go down

Borovnica

Postaj by Admin on 01.01.14 19:16

općenito o borovnici
avatar
Admin
Admin
Admin

Broj postova : 3431
Join date : 11.12.2013

http://agro.forumhr.com

[Vrh] Go down

Re: Borovnica

Postaj by Admin on 06.10.14 22:26

Sadnja borovnica je isplativa investicija, bilo da ih sadite za prodaju ili za vlastite potrebe. Pročitajte što je dobro znati prije sadnje, kako održavati nasade te što možete učiniti kako bi sadnja borovnica donijela što bolje prinose.
Borovnica – opis biljke



Borovnica je grmolika biljka koja, ovisno o vrsti, može izrasti i do nekoliko metara u visinu. Cvjeta u svibnju i lipnju, a cvjetovi su oblika malih grozdova bijele ili ružičaste boje. Lišće je duguljastog i zašiljenog oblika. Borovnica dozrijeva od lipnja do sredine rujna. Plod je bobica promjera 5 – 10 mm, tamnoplave do crno-ljubičaste boje. Lišće u jesen dobiva živopisnu crvenu boju, te su grmovi borovnice tada vrlo dekorativni.

Borovnica – vrste

Uz divlju borovnicu, koja uspijeva u borovim, bukovim i smrekovim šumama, razlikujemo tri glavne vrste uzgojenih borovnica.

Vaccinium Angustifolium ili kanadska borovnica – niskogrmolika vrsta borovnice, visine od 15 – 45 cm
Vaccinium Ashei ili zečje oko – najviša vrsta borovnice – može izrasti od nekoliko do čak 9 metara.
Vaccinium Corymbosum – visokogrmolika vrsta borovnice, visine od 90 cm do 2 m.

Niskogrmolike sorte borovnica najbolje uspijevaju u Kanadi i sjevernim područjima SAD-a, jer im odgovaraju hladniji uvjeti. Visokogrmolike sorte borovnica vole umjerenije klimatske uvjete, te su stoga pogodne za sadnju u Hrvatskoj. Više informacija o karakteristikama pojedinih sorti visokogrmolikih borovnica potražite u članku Sorte borovnica.

Sadnja borovnica

Borovnica se sadi tijekom jeseni i zime na mjestima izloženima suncu. Različite vrste borovnice uspijevaju u različitim klimatskim uvjetima, ali može se općenito reći da borovnica uspijeva u umjerenim i hladnijim uvjetima, te na srednjim i većim nadmorskim visinama. Važno je napomenuti da borovnica teško podnosi ekstremne vrućine. Visoke temperature (40+), uz direktnu izloženost suncu, nisu štetne samo zbog isušivanja korijena, već izravno utječu i na kvalitetu ploda, a mogu čak i potpuno uništiti grm borovnice. Odabir vrste i sadnja borovnica se stoga moraju prilagoditi podneblju.  
Sadnja borovnica – priprema tla

pH vrijednost

Borovnica voli porozna, dobro drenirana tla. Za borovnicu je također vrlo važna određena kiselost tla. Preporučena pH vrijednost tla je između 3,4 i 6,5, dok se vrijednosti od 4 – 5,2 smatraju idealnima za uzgoj borovnice. Ukoliko je kiselost tla između 5,2 i 6,5, sadnja borovnica je moguća uz prilagodbu, odnosno dodavanje željeznog ili magnezijevog sulfata. Iako je borovnicu moguće posaditi i u tlo pH vrijednosti od 6,5 do 7, zbog visokih troškova održavanja takav se nasad smatra neisplativim.

Obrada zemlje prije sadnje


Sadnja borovnica se obavlja na unaprijed obrađenim i oblikovanim redovima. Zemlja se obrađuje otprilike 20 cm u dubinu te najmanje 1,2 metra u širinu. Uobičajeni razmaci za sadnju visokogrmolikih vrsta borovnice su 3 metra između redova te 1,2 metra u redu između biljaka. U svaku se rupu prije sadnje treba staviti jedna do dvije lopate treseta.
Sadnja borovnica – priprema sadnica

S korijena sadnica najprije treba ukloniti ostatke zemlje. Nekoliko sati prije sadnje korijen treba potopiti u vodu. Ukoliko koristite sadnice iz tegle, prije sadnje ih pažljivo orežite. Sadnice borovnice se sade na dubinu na kojoj su bile posađene u rasadniku, što je vidljivo na samoj sadnici.

Nasadi borovnice – održavanje

Navodnjavanje borovnica

Zbog plitkog korijenskog sustava borovnica je vrlo osjetljiva na isušivanje. Stoga se nasadi borovnice moraju kvalitetno navodnjavati, osobito u ljetnim mjesecima. Osim navodnjavanja, tlo oko grmova borovnice može se i dodatno zaštititi od isušivanja. U tu se svrhu zemljište zastire strugotinom drveta u sloju debljine 15-20 cm. Isti učinak može se postići i slamom, no ona se ipak ne preporučuje zbog opasnosti od požara.
Gnojidba borovnica

Budući da borovnica zahtijeva kiselo tlo, za gnojidbu nikada nemojte koristiti gnojiva koja sadrže vapno ili kalcij!

Ako je tlo zasićeno fosforom, preporuča se kombinacija gnojiva NPK u omjeru 12:4:8. U suprotnom se koristi ujednačeni omjer NPK 10:10:10.

Nasadi borovnice se dohranjuju dva puta godišnje – u proljeće nakon pupanja te u jesen nakon berbe. Isprva se koristi oko 30 g preporučenog gnojiva po grmu. Ta se količina postupno povećava sve do 150 g po grmu (visine 2-3 m). Oprez: zbog osjetljivosti korijena borovnice, prve se godine nakon sadnje ne preporuča uporaba dušičnih gnojiva!
Oblikovanje i rezidba borovnica


Rezidba mladog grma borovnice
Prve godine nakon sadnje dobro je ukloniti cvjetne pupove. Na taj se način omogućuje pravilno formiranje grma borovnice.

U trećoj i četvrtoj godini s grmova se uklanjaju nisko izrasle grane, jednako kao i sve procvjetale, ali nedovoljno razvijene grane.

Rezidba započinje kada grm dosegne 1 – 1,5 m. U potpunosti se uklanjaju stare, slabe i bolesne grane. Nakon toga, s grma se odstranjuje granje izraslo tijekom posljednje dvije godine i koje je donijelo prinos. Odrasli grm borovnice mora se dobro prorijediti radi osvjetljavanja. Zbog toga se reže jedan dio zdravih grana. Ispod rezova će se pojaviti novi izbojci. Uslijed bolje izloženosti suncu, plod postaje krupniji, te količina prinosa na taj način ostaje ista.

Sadnja borovnica – korisni savjeti

Nemojte saditi borovnicu uz zidove ili zidane ograde! Tijekom kiša vapno sa zida će se slijevati u tlo te ga učiniti lužnatim, a borovnica će u tom slučaju propasti.
Iako je borovnica samooplodna biljka, radi boljeg se prinosa preporuča križanje više sorti u nasadu. Najbolje je kombinirati različite sorte po redovima.
Nasadi borovnice se izlažu pčelama najkasnije kada se otvori četvrtina cvjetova.
Svakih pet godina dobro je ukloniti vanjski dio grma.
Na vjetrovitim područjima nasadi borovnice se mogu zaštititi živicama ili drvoredom.
Tlo oko borovnica se redovito treba čistiti od korova.
Biljkama je potrebna zaštita od bolesti te od nametnika.
Budući da i ptice vole borovnice, nasade će možda trebati zaštititi mrežama





Priručnik za uzgoj borovnice..

Uzgoj i zaštita borovnica
Prema sjevernoameričkim iskustvima uzgoj američkih borovnica je moguć svugdje gdje za njihov rast postoji pogodno stanište (od sjeverno-kanadske tundre do meksičkih pustinja). Ali, američke borovnice (Vaccinium corymbosum) su izrazito kiselo-ljubive (acidofilne) biljke sa skromnim zahtjevima prema mineralnim hranjivima, a najbolje uspijevaju na humusnim, prozračnim i izrazito kiselim tlima uz pH vrijednost 3,5 do 5,2 (optimalno 4,3 do 4,Cool.

Borovnice vole veći sadržaj humusa u laganijim tlima (5%), zahtijevaju stalnu i dostatnu vlagu ali treba izbjegavati zemljište sa stajaćim vodama ili visokom razinom podzemnih voda. Zbog tako specifičnih zahtjeva uzgoj američkih borovnica u intenzivnim nasadima ili pojedinačnih rodnih grmova uz okućnice predstavlja pravi izazov. Za uzgoj izbjegavati “mrazišta”, teška, vlažna i glinasta područja. Zemljišta koja imaju pH vrijednost 5 do 6 nisu dovoljno kisela za normalan rast i razvoj američkih borovnica, pa ako su razlike do optimalne kiselosti velike, preporučuje se zemljišta “zakiseljavati” primjenom kiselog dušičnog gnojiva amonij-sulfat ili sumpora (granulat, prah). Moguće je u tu namjenu koristiti i zelenu galicu. Najbolje ih je saditi na grebene (visine do 30 cm), jer na takvom staništu navodnjavanjem reguliramo vodo-zračna svojstva tla, a time i neizlječive bolesti korijenova sustava. Grebeni se lako pokrivaju usitnjenim drvnim ostacima (naročito piljevinom crnogoričnih ili igličastih vrsta) koja dugoročno smanjuje pH vrijednost, smanjuje ili onemogućava porast korova i tijekom ljetnih vrućina sprječava gubitak vlage. Svake godine je dobro nasipati 10 cm piljevine ispod rodnih grmova. U odnosu s drugim voćnim vrstama korijenov sustav američkih borovnica je plitak, gusto prepleten, vlaknast, skoro zbijen i razvija se u relativno malom opsegu. Glavnina korijena raste na dubini 35-40 cm, a sadnice posadimo na nešto dublje (2-5 cm) nego je rasla u rasadniku ili kontejneru, jer time potičemo rast zemljišnih izdanaka. Borovnice nakon sadnje ne režemo, odstranimo oštećene organe, te prekobrojne ili od 3 mm tanje zemljišne izdanke.

Vrlo osjetljivo razdoblje rasta i razvoja američkih borovnica traje od otvaranja pupova početkom travnja do stadija zelenih razvijenih plodova krajem mjeseca svibnja. U ta dva mjeseca voda, hranjiva i temperatura imaju najveći izravan utjecaj na količinu i kakvoću godišnjeg uroda.

Sve donedavno, u Europi se smatralo da je uzgoj američkih borovnica moguć bez posebnih mjera zaštite od štetnih organizama. Tome su najviše pridonijela iskustva europskih proizvođača koji ih uzgajaju u područjima s relativno malo ukupnih godišnjih oborina (npr. Portugal, Španjolska, sjeverni dio Poljske), ali kad se intenzivni uzgoj američke borovnice proširio u alpskom području gdje tijekom vegetacije pada veća količina oborina (npr. Švicarska, Austrija, sjeverna Italija, Slovenija) različiti uzročnici bolesti američkih borovnica postaju ograničavajući čimbenik uspješne proizvodnje. S globalnim klimatskim promjenama u našoj su zemlji posljednjih godina sve učestaliji ljetni prodori ciklona s atlantika koji uz grmljavinsko nevrijeme i tuču sve više “donose” natprosječne količine oborina. Izbor pogodnog staništa, uravnotežena gnojidba, navodnjavanje, pravilna rezidba i izbor otpornijih sorata su temeljne mjere biljne higijene za smanjenje pojave i šteta od bolesti i nametnika američkih borovnica.

Ako u vrtovima posadimo zdrave sadnice manjeg broja ovih biljaka u pravilu ne očekujemo pojavu štetnih organizama! No, srednje-europska su iskustva potvrdila da u intenzivnim rodnim nasadima možemo očekivati značajne ekonomske štete od A) skupine bolesti koje napadaju cvjetne i generativne organe (plodove): npr. gnjiloća cvjetova i plodova ili monilija (Monilinia vaccinii-coymbosi), siva plijesan (Botrytis cinerea) i antraknoza (Colletotrichum), te B) skupine gljivičnih bolesti koje napadaju korijen i izdanke američke borovnice: npr. plamenjača korijena (Phytophthora spp.), te uzročnici raka, paleži i prijevremenog propadanja izdanaka (Botryosphaeria, Fusiccocum, Godronia, Phomopsis). Većina bolesti američkih borovnica je povezana sa “neživim” oštećenjima biljaka od mraza, tuče, suše, pomanjkanja mikro-hranjiva i starenjem rodnog drva.

U kišnim sezonama najveće izravne štete na urodu američkih borovnica bilježimo od monilije (Monilinia vaccinii-coymbosi), koja prezimi na mumificiranim plodovima i tijekom proljeća zarazi mlade izdanke. Po prvi je put ova bolest u Europi pronađena na području Austrije (2003.), a proteklih je sezona u pojedinim nasadima američke borovnice u susjednoj Republici Sloveniji zabilježena štetnost od ove bolesti veća od 60%. Lišće na izdancima rano u proljeće poprima specifičnu ljubičasto-smeđu boju za vlažnog se razdoblja na njima razvija siva prevlaka koju vjetar, pčele i bumbari šire sekundarno na cvjetove borovnica. Već 24-72 sata nakon vidljive promjene boje brzo propadaju napadnuti izdanci s lišćem i cvjetnim organima (“monilijska palež”). Obično se zaraza cvjetnih organa ne vidi, ali se naknadno umjesto zdravih razvijaju mumificirani plodovi. Ova je bolest borovnica prilagođena nižim proljetnim temperaturama, pa je uz vlaženje osjetljivih biljnih organa samo 4 sata zaraza moguća već pri 10ºC, dok je pri temperaturi od samo 2ºC za infekciju potrebno zadržavanje vlage u najmanjem trajanju 10 sati! Na zarazu su rano u proljeće osjetljivi već pupovi u otvaranju koji imaju barem 5 mm otvorenog zelenog tkiva! Stoga ovu bolest treba suzbijati preventivno u stadiju otvaranja pupova i pred početak cvatnje američke borovnice. Isto vrijedi za sivu plijesan i antraknozu plodova. Razvoju sive plijesni (Botrytis cinerea) pogoduje pretjerana gnojidba i navodnjavanje uz bujan razvoj rodnih grmova ili rane od mraza i tuče. Antraknoza (Colletotrichum spp.) se najbolje uoči tijekom berbe, jer već tijekom cvatnje inficirani plodovi postaju mekani, naborani ili smežurani a na njima se pojavljuju žućkasto-narančaste točkice.

Rak stabljike američkih borovnica (Botryosphaera corticis) je jedna od češćih, ali manje agresivnih bolesti, a vrlo joj je srodna manje raširena palež izdanaka (Botryosphaera dothidea). Opisana je još 1928. godine i za razliku od Europe veće štete su zabilježena pri američkim proizvođačima borovnica. Prvo se na izdancima razvija malo izbočena crveno-smeđa pjegavost čija središta postaje sive boje. Na jače zaraženim izdancima kora snažnije raspuca i potpuno posivi! Bolest se jače razvija kad u drugom dijelu vegetacije (tijekom ljeta) padaju obilne kiše. Optimalne temperature razvoja ove bolesti su 25-28ºC, a pri vrijednostima nižim od 16ºC otpornije sorte obično ne budu jače zaražene. Potpuno odumiranje izdanaka u europskim uvjetima je rijetko, pa proizvođači od ove bolesti trpe manje izravne štete. Odumiranje rodnih grmova američkih borovnica (Fusicoccum putrefaciens, Godronia cassandrae) je bolest hladnijih podneblja, ako se borovnice uzgajaju u brdskim područjima. Tijekom zimskog mirovanja odrvenjeni izdanci pri tlu dobivaju crvenkasto-smeđe, izdužene ili ovalne pjege koje u središtu poprimaju sivu boju. U proljeće takvi izdanci naglo propadaju! Sušenje postranih izdanaka uzrokovano gljivom Phomopsis vaccinii se pojavljuje na grmovima slabije kondicije, koji imaju manje razvijen korijenov sustav zbog nepogodnog zemljišta. Gljiva preko cvjetova ili rana “ulazi” u jednogodišnje izdanke (mladice) koji se osuše i mumificiraju slično zarazi monilijom!

Posebno osjetljiv razvojni stadij američkih borovnica je cvatnja. Borovnice imaju ogroman broj cvjetova (svaki rodni grm moguće ima 2.000-3.000 cvjetova), pa je u nasadu potrebna brojna prisutnost pčela i bumbara radi oprašivanja. Na približno 2.000 grmova na hektar oprašivači moraju posjetiti na milijune cvjetova borovnice. Neke sorte borovnica su za pčele manje privlačne (npr. duke) od drugih (npr. weymouth), što ovisi o kakvoći nektara, boje cvjetova i sadržaja sladora. Primjena insekticida je u našoj zemlji u cvatnji voćaka zabranjena, a u slučaju prohladno-vlažnog razdoblja moguće je tijekom cvatnje koristiti određene fungicide. U zemljama okruženja (npr. Slovenija) se počekom cvatnje preporučuje protiv monilije i plijesni plodova (Monilinia, Botrytis) preventivno koristiti antagonistički mikroorganizmi u pripravku Serenade WP, jer ih pčele u tom slučaju raznose po cvjetnim organima i pritom imaju važnu ulogu u zaštiti borovnica.

Za razliku od kupina i malina američke borovnice nisu osjetljive na grinje, a od štetnih organizama životinjskog podrijetla najveće smo štete u našoj zemlji zabilježili od voluharica i ptica! Iz susjedne Slovenije su dojavljene štete od mušica pupova (Dasyneura oxycoccana) koja uzrokuje zakašnjeli i deformirani porast izdanaka, a u Međimurju smo zadnje dvije godine zabilježili ranoproljetnu pojavu zelenih gusjenica grbica (mrazovac), koje početkom cvatnje zapredaju i uništavaju generativne organe. Budući se američke borovnice u Hrvatskoj uzgajaju na svega nekoliko desetaka hektara do prije par sezona nismo imali registrirana sredstva za zaštitu od spomenutih štetnih organizama. Ali, temeljem “Naputka o proširenju primjene sredstva za zaštitu bilja na male kulture i/ili male namjene” od prošle godine dopuštenje za primjenu u američkim borovnicama imaju pripravci Switch WG i Calypso SC, odnosno u borovnicama su dozvoljeni Zato 50 WG i Laser KS. Insekticidima Laser KS (0,015-0,02 %) i Calypso SC (0,02 %) se mogu uspješno suzbiti ranoproljetne gusjenice, a fungicidima Zato 50 WG (0,015%) i Switch WG (0,08%) se uspješno mogu suzbijati bolesti izdanaka i specifična monilija američkih borovnica.


Autor: mg.sc. Milorad Šubić






Priručnik za proizvodnju borovnice za svežu upotrebu - Priprema pre sadnje i priprema zasada


Borovnica najbolje uspeva kada je u potpunosti izložena suncu i dobroj ventilaciji, obezbeđena dovoljnom količinom vlage, i uz zaštitu od oštećenja koja mogu da izazovu niske temperature i prolećni mrazevi. Cvetni pupoljci većine visokožbunastih borovnica mogu da izdrže temperature i do -26°C, dok vegetativni pupoljci i drvenasta tkiva podnose temperature i do -28°C.

Pupoljci mnogo teže podnose temperature niže od -18°C krajem jeseni i početkom proleća, stoga treba izbegavati lokalitete na kojima je ova pojava moguća. Topla i sunčana leta su idealna za uspešno uzgajanje borovnice, mada se visoke temperature mogu negativno odraziti na aromu i čvrstinu plodova.

Umereni nagib od 3% do 5% idealan je za obezbeđivanje dobre ventilacije i zaštitu od većih količina površinskih voda. Slaba ventilacija i mrazni džepovi mogu dovesti do oštećenja cvetova u proleće. Gajenje borovnice na nagibima okrenutim ka jugu je krajnje rizično zbog mogućeg prolećnog izmrzavanja, jer sadnice obično ranije cvetaju. Nagibi okrenuti u pravcu vetrova takođe se nikako ne preporučuju za gajenje borovnice, zbog mogućeg izmrzavanja usled stalne izloženosti sadnica suvim i hladnim vetrovima.

Dobra cirkulacija vazduha u zasadu takođe umanjuje mogućnost pojave brojnih gljivičnih oboljenja. Slab protok vazduha povećava vlažnost vazduha oko listova i plodova, što pogoduje razvoju bolesti listova i truljenju plodova izazvanog gljivicama. Divlje biljne vrste slične borovnici koje rastu oko parcele predviđene za postavljanje zasada takođe su dobro stanište za štetočine, a često predstavljaju izvor virusa i gljivičnih patogena. Odstranite ih u krugu od 200 metara oko parcele na kojoj ćete zasnovati zasad sa borovnicom.

Zemljište i priprema zemljišta

Borovnica najbolje rađa na visoko propustljivoj, peskovitoj ilovači čiji sadržaj organske materije iznosi najmanje 3,0%, i čija se kiselost (pH) kreće između 4,2–4,8. Uzgajivači bi trebalo da izbegavaju lokalitete sa plitkim zemljištem finijeg sastava, ili zemljišta sa visokim sadržajem gline, zatim zemljišta sa slabom drenažom, ili lokalitete na kojima usled velikih količina padavina dolazi do zadržavanja vode u površinskim slojevima. Borovnica dobro podnosi i zemljišta kiselosti 3,8 – 5,5, ukoliko je sadržaj organske materije zemljišta (humusa) visok.


Pri visokoj kiselosti zemljišta često dolazi do pojave nedostatka hranljivih materija, naročito gvožđa. Zemljišta sa neznatno izraženijom kiselošću od poželjne mogu se "uskladiti" unošenjem sumpora tokom perioda pripreme zemljišta za sadnju. Na teška zemljišta (sa <20% gline ili mulja) sa kolebljivom kiselošću veoma je teško trajno uticati.

Nije teško sniziti nivo kiselosti na lakim, peskovitim zemljištima sa visokim pH, međutim, neophodno je svake godine u zemljište unositi sumpor ili slično, kako bi se održavao nivo kiselosti. Uobičajene količine sumpora koje treba primenjivati prikazane su u Tabeli 1. Zemljišta sa visokim sadržajem aluminijuma ili mangana treba održavati na pH 5,2, da bi se izbegla toksičnost koju izazivaju ovi metali. Zemljišta đubrena gnojivom sa sadržajem organske materije u rasponu od 20 – 50% mogu pogodovati borovnici, uz dobru propustiljivost zemljišta i održavanje odgovarajuće kiselosti zemljišta.

Sa pripremom zemljišta trebalo bi krenuti godinu do dve dana pre sadnje, kako bi se povećao sadržaj organske materije u zemljištu, uskladila kiselost zemljišta (ukoliko je to potrebno), eliminisali problemi sa korovom i obezbedili odgovarajući sadni kanali. Kod organske proizvodnje, sa suzbijanjem korova treba početi 2–3 godine pre sadnje, uz kombinovanje sadnje površinskih useva i obrade zemljišta.

Višegodišnje korove treba suzbiti pre sadnje. Oni se mogu suzbiti intenzivnijom primenom agrotehničkih mera, iako hemijska sredstva daju mnogo bolje rezultate. Uopšteno govoreći, smena površinskih useva i primena herbicida širokog spektra pokazala se efikasnom u suzbijanju pojave korova na novozasađenim površinama. Lakše je suzbiti korov pre sadnje nego nakon zasnivanja zasada.

Pošto se zemljište na kome će se postaviti zasad očisti i otklone problemi vezani za drenažu zemljišta, pristupite sveobuhvatnom testiranju zemljišta i primenite preporuke koje se odnose na unošenje svih hranljivih materija, osim azota.




Borovnica ima plići koren u odnosu na većinu voćnih vrsta, tako da je površinski deo zemljišta (na dubini od 20 cm) najproblematičniji za ispitivanje. Neophodne količine sumpora, kreča, magnezijuma, kalijuma i/ili fosfora treba podjednako rasporediti po čitavoj površini parcele, i uneti na dubinu od 20 – 30 cm. Za smanjenje nivoa kiselosti zemljišta (pH) unošenjem sumpora potrebna je 1 godina. Da bi se kiselost zemljišta snizila ispod 4,0 može se dodati kreč u količini od 450 – 1800 kg (1000 – 4000 funti) po aru, kod peskovitih zemljišta i zemljišta đubrenih gnojivom.


Sa unošenjem preporučene količine azota treba sačekati do narednog proleća, kada će se početi sa postavljanjem zasada. Štetočine kao što su junska buba (Phyllophaga ssp.) i skočibuba (Agriotes sputator), kao i nematode, mogu predstavljati problem. Jednogodišnji usevi, kao što su kukuruz, pšenica ili raž, nisu pogodni za razvoj mnogih štetočina koje napadaju borovnicu, tako da će sejanje ovih useva pre sadnje borovnice uticati na smanjenje brojnosti ovih štetočina, i na taj način će se prekinuti njihov životni ciklus.

U ove svrhe može se primeniti fumigacija zemljišta, ali ona uključuje korišćenje hemikalija i specijalnu opremu. Uz to, kod višegodišnjeg sistema gajenja često dolazi do pojave neravnoteže u ekosistemu zemljišta, što može da ima povratni efekat koji se ispoljava u vidu ponovljene pojave štetočina, čime se problem samo uvećava. O postupku fumigacije
konsultovati i druge izvore.

Pošto ste uneli hranljive materije, potrebno je pristupiti sadnji površinskih useva, kako bi se povećao sadržaj organskih materija i suzbilo klijanje korova. Površinske useve možete zasejati u jesen, ili u rano proleće pre sadnje. Pritom, raspadnuto lišće, kompost ili treset mogu biti korisni. Nemojte zaboraviti da dodate 45 – 56 kg/ha azota, čime se obezbeđuje dobro primanje useva.

Ovu količina azota treba ponovo uneti u zemljište pošto se nakon sadnje površinski usevi raspadnu. Unošenje hranljivih materija preporučuje se u jesen, osim ukoliko se javljaju problemi vezani za eroziju zemljišta. Mahunasti usevi (sve vrste detelina i lucerka) ne zahtevaju dodatni azot, međutim, ne uspevaju dobro na kiselim zemljištima, stoga se ne preporučuju kao površinski usev za zasade sa borovnicom.

Heljda (Fagopyrum escultentum, F. sagittatum) dobro podnosi zemljišta niske kiselosti (pH) i sprečava klijanje korova, ali neznatno utiče na povećanje sadržaja organske materije u zemljištu. Ne sme se dozvoliti da heljda sazri, jer će ponovo obrazovati seme, i sam usev može preuzeti ulogu korova. Količina od oko 80 kg/ha heljde posejana u krajem proleća i početkom leta biće dovoljna da se usev adekvatno primi.

Ovas (Avena sativa) takođe predstavlja dobar površinski usev, zbog dobrog podnošenja zemljišta sa niskom kiselošću. Seje se u kasno proleće, a unosi se u rano leto, ili se može sejati u ranu jesen i ostaviti u zemlji preko zime, tako da niske zimske temperature unište seme Količina semena dovoljna za setvu je oko 112 kg/ha. Ukoliko se za međuredni prostor planira zatravljivanje, idealno vreme za setvu je kasno leto u godini pre podizanja zasada sa borovnicom.


Postavljanje zasada

Najvažniji aspekt koji se tiče postavljanja zasada borovnice je korišćenje sadnog materijala dobrog kvaliteta, odnosno korišćenje sadnica sa dobro formiranim korenovim sistemom i ispravnim zdravstvenim statusom (što podrazumeva odsustvo oboljenja i štetočina). Sadni materijal trebalo bi nabaviti iz pouzdanog rasadnika koji prodaje sertificirane sadnice, čime se obezbeđuje pouzdanost u smislu zdravstvenog statusa sadnog materijala.

Za uspostavljanje zasada preporučuje se korišćenje sadnica dobijenih iz kulture tkiva za koje se sa sigurnošću može reći da su ispravnog zdravstvenog statusa. Sadnice treba blagovremeno naručiti (ukoliko je to moguće godinu do dve pre podizanja zasada), kako bi se obezbedila adekvatna količina sadnica željene sorte i veličine.

Postoji više vrsta sadnica iz rasadnika (sadnice sa golim korenom, gajene u kontejnerima, dobijenih iz kulture tkiva) i raznih veličina (sa korenovim reznicama, ‘plugs’ iz kulture tkiva i dvogodišnje i trogodišnje sadnice). Veće sadnice sazrevaju i donose rod ranije od manjih sadnica. Sadnice gajene u kontejnerima mogu na izvesan način biti u prednosti u odnosu na sadnice sa golim korenom, naročito ukoliko se kasni sa prolećnom sadnjom, jer one bolje podnose nagle promene temperature i vlažnosti.

Međutim, trasport sadnica u kontejnerima je skuplji, i verovatno će biti potrebno potkresati koren ukoliko su sadnice balirane tokom transporta. Prilikom odabira sorti treba obratiti pažnju na nekoliko aspekata, odnosno na vreme berbe, prinos, kvalitet plodova, otpornost, habitus, bujnost i otpornost na bolesti. Sadnice u polju ulaze u period mirovanja kasno u jesen i tokom zime.

Dugotrajnost plodova među vrstama bobičastog voća veoma varira, premda su plodovi borovnice u odnosu na ostalo bobičasto voće znatno dugotrajniji. Na tržištu se, iz više razloga, veća pažnja poklanja krupnijim plodovima, s obzirom na veći afinitet potrošača prema krupnijim plodovima i povećanu efikasnost prilikom berbe, mada i dalje postoji razvijeno tržište za sitnu ‘divlju’ borovnicu niskožbunastih sorti. Berba plodova za preradu uglavnom je mehanizovana, mada se plodovi za svežu potrošnju velikim delom takođe izdvajaju iz mehanizovano obranih plodova.

Napomena: Tekst je preuzet iz dokumenta-vodiča za invesitore "Priručnik za proizvodnju borovnice za svežu upotrebu ", čiji je autor dr Kortni Veber.














































_________________
Veseli  čovjek je kao sunce ; kud god ide osvjetljava

www.aromaticno-ljekovito-bilje.webs.com
avatar
Admin
Admin
Admin

Broj postova : 3431
Join date : 11.12.2013

http://agro.forumhr.com

[Vrh] Go down

Re: Borovnica

Postaj by Idemedosumom on 01.06.15 20:50

Još jednom pozdravljam sve članove foruma. U petom mjesecu, prošle godine sam posadio 1000 sadnica američke borovnice, dvogodišnje sadnice su u pitanju (sorte rubel, blueray i brigittablue). Pošto ja nemam mnogo zemlje na raspolaganju, ove sam sadnice ugurao na dva duluma (500 po dulumu).

Teren je pod velikim nagibom, pa sam se pribojavao da bi to moglo smetati sadnicama, ali za sada nema nikakvih problema. Cvjetne pupove sam skidao prilikom sadnje, isto sam učinio i ove sezone, kako bih forsirao vegetativni rast. Prvu berbu očekujem tek slijedeće godine (treća godina po sadnji).

Evo kako je to izgledalo tokom sadnje:



Iako sam skidao cvjetne pupove, nešto malo je promaklo prošle godine:


Evo nekoliko slika trenutnog stanja voćnjaka:






Sve su šanse da ću zasad proširiti ubrzo, već sam izvršio pripreme:


Ako neko ima pitanja vezana za uzgoj borovnice, ja ću se potruditi da ih odgovorim što bolje mogu.
avatar
Idemedosumom
novi član
novi član

Broj postova : 16
Join date : 25.05.2015
Age : 27
Lokacija : Travnik

[Vrh] Go down

Re: Borovnica

Postaj by Admin on 04.06.15 21:52

Pozdrav

Vauuu  milina za vidjeti sve pohvale za borovnicu, super pet, vidim ja da kod vas u BiH i RS bobičasto voće uzelo maha u uzgoju,  kako se obrađuje nasad okopava i sa čime...

Srdačan pozdrav

_________________
Veseli  čovjek je kao sunce ; kud god ide osvjetljava

www.aromaticno-ljekovito-bilje.webs.com
avatar
Admin
Admin
Admin

Broj postova : 3431
Join date : 11.12.2013

http://agro.forumhr.com

[Vrh] Go down

Re: Borovnica

Postaj by Idemedosumom on 05.06.15 9:37

Ja sam prošle godine okopavao, pošto je nakon onih kiša sve zaraslo. Okopavao sam trnokopom i motikom, oko borovnice se mora jako pažljivo raditi, jer joj je korijen jako plitak, svega nekih 5cm ispod zemlje se nalazi početak korijena. Čak se znalo desiti da korijen izviri na površinu, pa ga moram zagrnuti.

Ove godine sam navukao debeli sloj piljevine preko borovnica (to se zove malč), tako da ove godine vjerovatno neću morati okopavati, samo travu i korove povremenu čupati.

U međurednom prostoru se nalazi trava koju kosim trimerom.
avatar
Idemedosumom
novi član
novi član

Broj postova : 16
Join date : 25.05.2015
Age : 27
Lokacija : Travnik

[Vrh] Go down

Re: Borovnica

Postaj by Admin on 07.06.15 23:22

Pozdrav

Ručno okopavanje nasada borovnice,  nije lako vidim  tu je i navodnjavanje, malč je samo da  zaustavi rast korova ili da zakiseli zemljište pošto borovnica voli kiselije zemljište ili jedno i drugo..

Tržište ima li  osigurano ili po starom kako se tko snađe, tih 1000 sadnica kad dođe u puni rod koliki bi to trebao biti prihod u jednoj godini uspješnoj otprilike...

Srdačan pozdrav

_________________
Veseli  čovjek je kao sunce ; kud god ide osvjetljava

www.aromaticno-ljekovito-bilje.webs.com
avatar
Admin
Admin
Admin

Broj postova : 3431
Join date : 11.12.2013

http://agro.forumhr.com

[Vrh] Go down

Re: Borovnica

Postaj by Idemedosumom on 08.06.15 9:08

Što se tržišta tiče, postoje firme u BiH s velikim hladnjačama koje otkupljuju, i kod njih je otkup siguran, iako oni nude dosta slabu cijenu (prošle godine su borovnicu za oko 3 eura po kg otkupljivali).

Međutim, ko je snalažljiv, uvijek može bolje plasirati plod, tako je jedan moj kolega iz Bugojna prošle godine 1.5 tonu borovnice u kombiju odvukao do sarajevske pijace, i tamo našao jednog manjeg hladnjačara koji drži nekoliko tezgi na pijaci, i dogovorili se da mu sve po cijeni od 4 eura otkupi.

Najbolje cijene postižu ljudi koji se udruže, koji zajedno imaju veliku količinu ploda, pa mogu privući pažnju stranih otkupljivača (poput onih iz holandije, belgije, njemačke, i sl.), oni ostvaruju cijene i do 6 eura po kg. Ja koliko sam upućen, u našoj regiji jedino Srbijanci imaju ozbiljne površine pod borovnicom, te su jedino oni uspjeli izvesti plodove direktno vani.

Što se tiče očekivanih prinosa, po knjigama je to nekih 8-10 kg po grmu u punom rodu, u idealnim uvjetima su neki navodno ostvarili i do 12 kg po grmu. Ja lično ne očekujem ovakve brojke, bio bih zadovoljan kada bih u punom rodu 5 kg po grmu ostvario.

Realna računica: 5kg x 1000 sadnica = 5 tona x 3 eura = 15000 eura

Računica u idealnim uvjetima (prinosa i otkupne cijene) bi ovako nekako izgledala: 10kg x 1000 sadnica = 10 tona x 5 eura = 50000 eura.

Iako sam ja još 800 trogodišnjih sadnica od organizacije ifad nedavno dobio i posadio. Sada je to zasad od 1800 grmova.

Pozdrav!


Zadnja promjena: Idemedosumom; 08.06.15 13:09; ukupno mijenjano 1 put.
avatar
Idemedosumom
novi član
novi član

Broj postova : 16
Join date : 25.05.2015
Age : 27
Lokacija : Travnik

[Vrh] Go down

Re: Borovnica

Postaj by Dubravac on 08.06.15 10:19

Svaka čast lijep primjer vrijednog čovjeka.
Kod nas inače ljudi su skeptični, šta god počneš radit njima se ne isplati.
A ne smiju se oznojiti nikako nedo Bog.
Da se računa trud i zalaganje i bez ulaganja, ne bi se isplatili ni živit.
avatar
Dubravac
uvaženi član
uvaženi član

Broj postova : 527
Join date : 22.08.2014
Lokacija : Stolac BIH

[Vrh] Go down

Re: Borovnica

Postaj by Idemedosumom on 08.06.15 17:00

Takav je mentalitet našeg naroda, svako se stidi sela i opanaka. Plaćaju kirije po gradovima, kupuju krompir u prodavnicama i žale se kako se nema, a na selu im hektari zemlje zaraslo...
avatar
Idemedosumom
novi član
novi član

Broj postova : 16
Join date : 25.05.2015
Age : 27
Lokacija : Travnik

[Vrh] Go down

Re: Borovnica

Postaj by Admin on 02.07.15 2:01

Pozdrav

Ovih dana u trgovačkom centru Lidl pogledam cijenu Borovnica 120,00 kuna za kilogram, pakovanja su mala po 250.grama nisam uspio vidjet cijenu za malo pakovanje negdje je valjda ispala među posude sa voćem pogledati ću ovih dana cijenu možda već danas...

A to za pustu zemlju to je svuda isto i kod nas pogotovo brdoviti predjeli katastrofa, hladnjače nema nigdje to jest radi se već godinama započeta je završiti nikako, sve je to nešto čudno...

Srdačan pozdrav

_________________
Veseli  čovjek je kao sunce ; kud god ide osvjetljava

www.aromaticno-ljekovito-bilje.webs.com
avatar
Admin
Admin
Admin

Broj postova : 3431
Join date : 11.12.2013

http://agro.forumhr.com

[Vrh] Go down

Re: Borovnica

Postaj by Idemedosumom on 02.07.15 12:55

Nevjerovatna maloprodajna cijena... Ja sam bio u Zenici na pijaci, i cijena američkih borovnica je 12KM po kilogramu. Čuo sam od jednog kolege da je cijena u Sarajevu 14-15KM po kilogramu. Ali 120 kuna je Shocked
avatar
Idemedosumom
novi član
novi član

Broj postova : 16
Join date : 25.05.2015
Age : 27
Lokacija : Travnik

[Vrh] Go down

Re: Borovnica

Postaj by Admin on 03.07.15 21:04

Pozdrav

Prevario sam se manja je cijena borovnica za kilogram 103,92 kuna, za 125 grama 12,99 kuna..





Srdačan pozdrav

_________________
Veseli  čovjek je kao sunce ; kud god ide osvjetljava

www.aromaticno-ljekovito-bilje.webs.com
avatar
Admin
Admin
Admin

Broj postova : 3431
Join date : 11.12.2013

http://agro.forumhr.com

[Vrh] Go down

Re: Borovnica

Postaj by Idemedosumom on 04.07.15 10:36

Pa čak i ta cijena je nevjerovatno visoka!

Bio sam na voćnjaku jučer, ono malo cvjetova što je uspjelo umaći mojoj rezidbi, plodovi su počeli sazrijevati Very Happy



avatar
Idemedosumom
novi član
novi član

Broj postova : 16
Join date : 25.05.2015
Age : 27
Lokacija : Travnik

[Vrh] Go down

Re: Borovnica

Postaj by Admin on 05.07.15 18:26

Pozdrav

Izgleda da je to manje više isto kod nas OPG Hlašć iz Zaprešića vrlo slične cijene drži, ovdje ima štandi i prodaje voće http://westgate-shopping.com/ skupi smo mi u svemu i preskupi naspram primanjima mjesečnim...



Srdačan pozdrav

_________________
Veseli  čovjek je kao sunce ; kud god ide osvjetljava

www.aromaticno-ljekovito-bilje.webs.com
avatar
Admin
Admin
Admin

Broj postova : 3431
Join date : 11.12.2013

http://agro.forumhr.com

[Vrh] Go down

Re: Borovnica

Postaj by Admin on 10.07.15 1:30

Pozdrav

Akcija borovnica cca 53,00 kn kg koliko su spustili cijenu...



Srdačan pozdrav


_________________
Veseli  čovjek je kao sunce ; kud god ide osvjetljava

www.aromaticno-ljekovito-bilje.webs.com
avatar
Admin
Admin
Admin

Broj postova : 3431
Join date : 11.12.2013

http://agro.forumhr.com

[Vrh] Go down

Re: Borovnica

Postaj by Gost on 12.11.15 13:18

Pozdrav svim forumašima!
Prije svega pohvale Idemedosumom za nasad . Trenutno sadim u voćnjaku malo borovnice (15 sadnica Duke,Chandler,EarlyBlue) za vlastite potrebe. Znam da treba pazit na kiselost zemljišta pa sam kupio litvanski treset (mislim da mu je pH3,5) pa ga miješam sa zemljom i stajnjakom (odstajao 3 gdine) i onda u to sadim . Vidim da je Idemedosumom u brazde u koje je sađena borovnica stavljao još nešto i uto je direktno sadio ...što je to i zašto?
Ujedno me interesira vezano uz gnojidbu borovnica ..kada i šta dodavat...Pročitao sam NPK 10:10:10 u jesen i proljeće od 30g/sadnici pa povećavat do150g (to je isti tekst koji se pojavljuje na svim web stranicama pa me interesira dali je to već neko u praksi isprobao i dali ima kakvih dodatnih savjeta)
Ako bi htio gnojiti samo sa stajnjakom ('organski') dali je to dovoljno ili treba šta dodavat i u kojim omjerima i kada.
Unaprijed hvala na odgovorima!

Gost
Gost


[Vrh] Go down

Re: Borovnica

Postaj by Idemedosumom on 13.11.15 14:41

Pozdrav i tebi groftoxic!

Evo postavit ću svoj odgovor ovdje, da svi mogu pročitati. Ja sam u iskopane kanale (pored stajnjaka i treseta) stavljao još slamu i piljevinu. Slama služi kao prirodni izvor nitrogena (N). Nitrogen je potreban biljci za rast zelene mase. Piljevinom se obogaćuje udio organskih tvari u zemlji. Kada se piljevina raspade, dobijemo nešto jako slično litvanskom tresetu (a piljevina je mnogo jeftinija od treseta, a može i kao malč poslužiti).

Vještačka đubriva su korisna ali treba biti jako pažljiv prilikom aplikacije istih. Naročito kada se radi o N đubrivima poput amonium sulfata i ureje. Vještak se ne smije blizu stabljike stavljati jer može spaliti koru i osušiti sadnicu. Dakle, treba ga aplicirati u krugu od 30 cm oko sadnice, nipošto bliže. Također, N đubriva ne treba aplicirati kasnije od 8. mjeseca u godini, jer mogu mladari kasno u jesen krenut rasti pa da ih mrazevi ubiju.

Meni su se lično kristaloni (vodotopiva đubriva koja se apliciraju kroz sistem kap po kap) pokazala kao najbezbjedniji način vještačkog đubrenja.

Evo slika mog zasada od prije 2 mjeseca:

avatar
Idemedosumom
novi član
novi član

Broj postova : 16
Join date : 25.05.2015
Age : 27
Lokacija : Travnik

[Vrh] Go down

Re: Borovnica

Postaj by Gost on 14.11.15 11:15

Hvala na brzom odgovoru!
Još malo pitanja...
Dali si slamu prije miješanja sa zemljom, tresetom i piljevinom nekako posebno obradio (usitnjavanje ili nešto drugo zbog mogućih štetnika koji bi se mogli nastanit u slami ako je dugo stajala). Dali je to sve baš u zoni korijena ili možda iznad ili ispod korijena. Dali tu 'foru' sa slamom mogu koristit i za sadnju npr. aronije, ogrozda , ribizla ..
Sorry na ovakvim pitanjima ali totalni sam početnik i zasadio sam dosta toga (mješano) i nebi htio da mi ugine zbog nekih stvari koje se podrazumijevaju u voćarstvu a ja ih ne znam i nisam uzeo u obzir .
Što se gnojidbe tiče..povukao sam si navodnjavanje kap na kap (skupljam kišnicu u rezervoare koji su na nekih 10 metara iznad voćnjaka pa gravitaciono puštam i funkcionira. Problem je jedino što ja istovremeno zalijevam borovnicu,aroniju,ribizl crni i crveni, jostu, ogrozd, kamčatku ,malinu i kupinu (svega zajedno cca 100 sadnica) pa neznam dali ima neko vodotopivo gnojivo s kojim mogu sve to pognojit kroz sistem navodnjavanja . Bojim se da jedan omjer odgovara jednoj biljci dok istovremeno da ne našteti drugoj. Koliko vidim po netu nitko ne spominje da je gnojenje samo stajnjakom dovoljno za održavanje biljke ?!
Prošle godine sam u ožujku sve to prihranio sa malo TerraSan org.-min.gnojivom za jagode (složeno NPK 7:6:10 sa magnezijom (6) i sumporom (3)) .
Ne mogu reći da nije rodilo ali borovnica mi nekako izgleda 'pusta' u odnosu na tvoju koja je gusta i puna lista.
Još jednom se ispričavam na ovoliko pitanja !

Gost
Gost


[Vrh] Go down

Re: Borovnica

Postaj by Idemedosumom on 14.11.15 13:01

Slamu nisam nikako obrađivao, već sam redao u kanale u slojevima ovako: slama na dno, pa stajnjak, pa litvanski treset. Sadnice sam posadio direktno u litvanski treset (tako da korijen sadnice ne dolazi u dodir sa stajnjakom, već samo tresetom), i odozgo piljevina. Na kraju sam to sve prekrio zemljom koja je nastala kopanjem kanala, pa sam kasnije ponovo odozgo dodao piljevinu da služi kao malć.

Što se tiče štetnika, ja nisam ništa po tom pitanju poduzimao. Postoje zemljišni insekticidi koji se mogu preventivno unijeti u kanale ili jame gdje sadimo.

Najveći problem su gliste koje kao i borovnica, vole organske tvari. Krtice jedu gliste, pa prorove oko korijena i tako nanose štetu sadnicama.

Nisam agronom, ali mislim da isti tretman možeš primjeniti za svo bobičasto/jagodičasto voće, a da se pri tome ništa neće osušiti, nešto će napredovati bolje, a nešto slabije, ali ne bi ništa trebalo stradati.

Ja sam isčitao literaturu, saslušao mnoge agronome, i niko mi nije isti odgovor dao. Za prehranu vještačkim gnojivom ja koristim otprilike ovakav plan za borovnicu:

U ranoj fazi proljeća (3. i 4. mjesec) koristim uglavnom N đubriva da potjeram mladare, to može biti urea, amonium sulfat ili vodotopivo đubrivo poput Yara kristalona "lila" s formulacijom (19-6-6 + mikroelemtni).

Kod mene borovnica u 5. mjescu cvjeta, plod se razvija u 6. mjesecu a berba bi trebala biti u 7. mjesecu. U tom periodu apliciram đubriva s većim udjelom Kalijuma (K), jer je taj element najpotrebniji za razvoj plodova.

Poslije berbe borovnica ima još jedan interval rasta, tako ponovo koristim N đubriva u 8. mjesecu (ali u manjoj mjeri nego na početku proljeća).

Poslije toga, do kraja sezone se preporučuju P đubriva, jer je fosfor najbitniji za razvoj korijena.
avatar
Idemedosumom
novi član
novi član

Broj postova : 16
Join date : 25.05.2015
Age : 27
Lokacija : Travnik

[Vrh] Go down

Re: Borovnica

Postaj by Gost on 16.11.15 7:45

Puno hvala Idemedosumom na iscrpnom objašnjenju.
Idem danas prije kiše zasadit borovnicu prema tvojim uputama pa nagodinu ako bude za džem pošaljem ti teglicu ! Wink

Gost
Gost


[Vrh] Go down

Re: Borovnica

Postaj by Tomo Vinković Požega on 16.11.15 21:39

Da se i ja ubacim sa jednom mudrosti...što se tiče krtica, voluharica i sl, lako se riješe prije sadnje sadnice. Zemlja kojom zatrpavamo korjen sadnice pomiješa se sa sitno tucanim staklom, koje navodno sprječava štetočine da dođu do korjena dok je biljka manja i osjetljivija. To sam vidio prije dosta godina kod prijatelja kad je sadio voćnjak. Tucano staklo je odnekud nabavio, ne znam gdje, a bilo je granulacije oko 5-10 mm i to smo lopatom pomalo ubacivali u rupu prilikom zatrpavanja korjena.
avatar
Tomo Vinković Požega
član
član

Broj postova : 445
Join date : 12.03.2015
Age : 35

[Vrh] Go down

Re: Borovnica

Postaj by Gost on 27.01.16 14:43

Poštovanje svim forumašima!  Ja sam novi član na forumu a inače se od prošle godine bavim uzgojem američke borovnice pa se uvijek obradujem kad vidim razgovore o borovnicama. U okolici Brčkog imam nasad od 500 sadnica visokožbunaste borovnice(bluecrop,earlyblue,brigitta i duke). Dominantna sorta je bluecrop. Pohvala za fotografije nasada od Idemedosumom koje jako lijepo napreduju.  Ono što bih ja pitao Idemedosumom je da li znaš na koji način se adekvatno može aplicirati(osim kroz sistem kap po kap) MAP  monoamonijum fosfat? Monoamonijum fosfatom se popravlja manjak fosfora u tlu a također dodatno zakiseljava tlo.  
Drago mi je čuti da je neko uspio dobiti donaciju u sadnicama borovnica jer ja već dugo vremena pratim dešavanja oko borovnica na ovim prostorima ali nigdje do sad nisam čuo da se doniraju borovnice jer su sadnice prilično skupe.
Pozdrav Idemedosumom!

Gost
Gost


[Vrh] Go down

Re: Borovnica

Postaj by Idemedosumom on 28.06.16 9:48

Pozdrav!

Pa najefikasnija bi bila aplikacija kroz sistem kap po kap, ako je vodotopivo (a mislim da jeste). Alternativno bi mogao rastopiti u nekoj posudi pa kantama grabit i zaljevati oko sadnica. Ili onako na suho šakom bacati oko sadnica uoči kiše, ali to je najrizičnije...
avatar
Idemedosumom
novi član
novi član

Broj postova : 16
Join date : 25.05.2015
Age : 27
Lokacija : Travnik

[Vrh] Go down

Re: Borovnica

Postaj by Idemedosumom on 28.06.16 10:00





Kod nas u srednjoj Bosni tek sada počinju borovnice zriti, zbog nadmorske visine valjad Shocked
avatar
Idemedosumom
novi član
novi član

Broj postova : 16
Join date : 25.05.2015
Age : 27
Lokacija : Travnik

[Vrh] Go down

Re: Borovnica

Postaj by R_I_M_M on 13.11.16 15:21

Dobar dan!
Novajlija sam na ovom forumu a registrirao sam se iz razloga jer sam i ja potencijalni uzgajivač borovnice.
Naime imam posađenu malu plantažu borovnica (200 komada) ali na jedan drugačiji način,točnije u posude zapremine 65 litara.
Odabrao sam ovaj forum iz razloga što smatram da pojedinci zaista raspolažu dobrim informacijama i savjetima za uzgoj borovnice a posebno su me se dojmili komentari od "idemedosumom".
Nadam se dobroj suradnji sa svima.
Pozzz

R_I_M_M
novi član
novi član

Broj postova : 10
Join date : 13.11.2016

[Vrh] Go down

Re: Borovnica

Postaj by Sponsored content


Sponsored content


[Vrh] Go down

Stranica 1 / 2. 1, 2  Next

Prethodna tema Sljedeća tema [Vrh]

- Similar topics

 
Permissions in this forum:
Ne moľeą odgovarati na postove.